Razvojne banke u BiH kao podrška privredi ali i stanovništvu

Razvojne banke u Bosni i Hercegovini ključne su institucije za poticanje ekonomskog razvoja, financiranje infrastrukturnih projekata i pružanje podrške malim i srednjim poduzećima, ali pokazalo se da tijekom brojnih poremećaja na tržištu ili različitih drugih kriza, kao što je bila pandemija, mogu biti i značajan instrument zaštite – kako preduzeća tako i građana.

Podrška su strateškim sektorima kao što je energetika, infrastrukturni projekti, stambeno zbrinjavanje, poljoprivreda, industrija, inovacije i istraživanje. Djeluju na entitetskoj razini, a svaka ima specifične zadatke i strategije.

Razvojna banka Federacije BiH je finansijska institucija čija je zadaća provođenje ekonomske politike Vlade Federacije BiH radi privrednog razvoja i zapošljavanja, kroz stimulativno kreditiranje koje podrazumijeva razvojne stimulativne i diferencirane kamatne stope, koje su u naravi niže od tržišnih kamatnih stopa.

Razvojna banka Federacije BiH osnovana je Zakonom o Razvojnoj banci Federacije BiH, a počela je s radom 2008. godine, kao pravni sljednik Investicijske banke Federacije BiH koja je sa svojih 109 uposlenika uspješno egzistirala od 1997. godine. Osnivanje Razvojne banke Federacije BiH, pored postojećeg komercijalnog bankarstva, postalo je imperativ na putu ka bržem i racionalnijem ekonomskom oporavku i razvoju Federacije BiH.

„Razvojna banka Federacije BiH je jedan od ključnih mehanizama u realiziranju posebnih projekata bitnih za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu, uvažavajući funkciju uravnoteženja strukturalnog i regionalnog principa, te skladnijeg ekonomskog razvoja, naročito u oblastima u kojima komercijalne banke nemaju interesa (infrastruktura, vodosnabdijevanje, zaštita okoliša i slično), te onih koje je moguće realizirati samo kroz srednjoročne i dugoročne kredite uz razvojne kamatne stope. Razvojna banka FBiH će, pod najpovoljnijim kreditnim uvjetima, financirati, kroz specifične kreditne linije, obnovu i razvitak malog i srednjeg biznisa“, navodi se na službenim stranicama ove banke.

Razvojna banka Federacije BiH je u potpunosti u vlasništvu Federacije BiH a upravlja sredstvima u iznosu od oko 400 miliona KM.

Sjedište Razvojne banke Federacije BiH je u Sarajevu, a svoje poslovnice ima u Mostaru, Bihaću, Orašju, Tuzli i Livnu. U narednom periodu Banka će osnovati poslovnice u svim regionalnim centrima Federacije BiH.

U okviru svojih mjerodavnosti, a u sklopu svojih ciljeva poslovanja, Razvojna banka Federacije BiH potiče sistemski, održiv i ravnomjeran gospodarski i društveni razvoj Federacije, sukladno općim strateškim ciljevima Federacije, posebno financijskim i općedruštvenim.

„U ostvarenju financijskih ciljeva Federacije Banka će financirati obnovu i razvitak gospodarstva Federacije, povećanje uposlenosti, gospodarsku infrastrukturu, unapređenje poljoprivredne proizvodnje, razvitak ruralnih područja, izgradnju modernih poljoprivredno-turističkih seljačkih gazdinstava, razvitak ruralnoga turizma kao i poticaj izvoza“, navodi ova banka.

Na putu realizacije općedruštvenih ciljeva Federacije, Banka će podupirati unapređenje obrazovanja, uvođenje novih tehnologija, inovacije poslovnih metoda; razvoj malog i srednjeg poduzetništva; unapređenje zaštite životne okoline; stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora i proizvodnih lanaca domaćih proizvoda; raditi na međunarodnoj promociji razvojnih mogućnosti Federacije; osiguravati izvoz roba i usluga iz Federacije od netržišnih rizika i pri tome voditi računa o ravnomjernom razvoju kantona.

Izvore sredstava za poslovanje ove razvojne banke, sukladno Zakonu o Razvojnoj banci, čine sredstva proračuna Federacije BiH, sredstva ostvarena iz procesa privatizacije i sredstva kreditora međunarodnih finansijskih institucija i fondova, kojima se zadužuje Federacija BiH ili za koje je jamac/garant.

Banka, u ime Federacije BiH, upravlja i domaćim i stranim sredstvima koja su namijenjena za finansiranje razvojnih projekata u FBiH.

Odobrene kredite, izdata jamstva i druge poslove banka osigurava na način uobičajen u bankarskom poslovanju. Rizike u poslovanju banka svodi na najmanju mjeru, rukovodeći se načelima bankarskog poslovanja.

Zadaci IRBRS

Na području Republike Srpske djeluje Investicijsko-razvojna banka Republike Srpske (IRBRS) osnovana 2006. godine, u skladu sa Zakonom o investicijsko-razvojnoj banci Republike Srpske. Registrirana je kao dioničko društvo, u stopostotnom vlasništvu Republike Srpske.

Uloga IRBRS-a ogleda se u profesionalnom i efikasnom upravljanju imovinom Republike Srpske, koja je formalno-pravno registrirana u šest fondova.

Njihova je vizija postati najvažniji stup financijske potpore razvoju i ulaganjima u partnerstvu s privatnim sektorom i međunarodnim financijskim institucijama, čime bi se omogućilo stvaranje konkurentne i održive privrede u Republici Srpskoj.

„Banka želi preuzeti vodeću ulogu u razvoju i diverzifikaciji finansijskog tržišta koje će biti sposobno da u potpunosti odgovoriti potrebama privrednih subjekata u Republici Srpskoj“, navodi se na službenim stranicama ove banke.

Od svog osnivanja, Investicijsko-razvojna banka Republike Srpske preuzela je vodeću ulogu u poticanju ulaganja i razvoja u Republici Srpskoj. IRBRS ima razvijenu suradnju s međunarodnim institucijama i organizacijama, što se ogleda u provedbi razvojnih projekata pod uvjetima i na način definiran međunarodnim ugovorima. Od 2011. godine IRBRS je član Europskog udruženja javnih banaka (EAPB).

Investiciono-razvojna banka ovih dana ulazi i u najvažniji, prioritetni projekat, a to su nove kreditne linije: nova stambena kreditna linija za bračne parove koja predviđa fiksnu kamatnu stopu od 2,99 posto za cijeli period otplate što predstavlja jedan od najsnažnijih pokazatelja. Osmišljena je tako da eliminiše dosadašnje oblike diskriminacije, posebno one koji su bili vezani za nivo obrazovanja i godina starosti aplikanta, čime IRB Republike Srpske dodatno potvrđuje svoju posvećenost principima jednakih šansi i inkluzije.

„Posebna kreditna linija sa kamatnom stopom od 1,99 posto za stambeno zbrinjavanje beneficiranih kategorija stanovništva, što dodatno osnažuje socijalnu komponentu poslovanja banke. Iako neće biti predmet promotivnih aktivnosti, ova kreditna linija predstavlja konkretan odgovor IRB-a na potrebe najosjetljivijih dijelova društva, a u skladu sa važećom zakonskom regulativom“, navodi se na stranicama banke.

Grantovi IRBRS za prioritetne razvojne projekte u opštinama RS, takođe su važni a realizuju se kroz Mehanizam za finansiranje prioritetnih razvojnih projekata u opštinama Republike Srpske.

Korisnici ovih grantova su jedinice lokalne samouprave u Republici Srpskoj, javna preduzeća ili javne ustanove čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave.

„Projektni prijedlozi moraju biti identifikovani kao lokalni razvojni prioriteti, a njihova realizacija predviđena strategijom razvoja ili ostalim relevantnim strateškim dokumentima jedinice lokalne samouprave, te se, u skladu sa važećim strateškim dokumentima Republike Srpske, odnositi na jednu od sljedećih oblasti (prioritetne oblasti finansiranja): Poboljšanje dostupnosti i kvaliteta javnih usluga u jedinicama lokalne samouprave, u skladu sa Programom ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2022-2024 godine, Oblast 1: „Upravljanje javnim finansijama“, mjera 10: „Upravljanje lokalnim razvojem i unapređivanje usluga u oblasti lokalne samouprave“ (Prioritetna oblast 1-javne usluge), zatim Povećanje obima, produktivnosti i konkurentnosti u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, u skladu sa Strategijom razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Republike Srpske 2021-2027. godina, strateški cilj 1: “Povećanje konkurentnosti i razvoj lanaca vrijednosti u poljoprivredno-prehrambenom sektoru,” prioriteti 2.1 “Podrška investicionim ulaganjima u modernizaciju poljoprivredne proizvodnje,” 2.3 “Podrška unapređenju povezanosti između proizvođača, posrednika i prerađivača primarnih proizvoda,” 2.4 “Podrška unapređenju sistema kvaliteta poljoprivrednih proizvoda,” 2.5 “Podrška razvoju inovacija i preduzetničkih sposobnosti proizvođača,” i 2.6 “Podrška investicijama za razvoj distributivnih funkcija (Prioritetna oblast 2 – ruralni razvoj)“, navodi se na stranicama IRBRS.

Sa područja jedne jedinice lokalne samouprave mogu biti podnesena najviše dva projektna prijedloga za finansiranje iz sredstava Finansijskog mehanizma, po jedan iz svake od utvrđenih prioritetnih oblasti finansiranja, od strane kvalifikovanog aplikanta (jedinica lokalne samouprave ili javno preduzeće ili javna ustanova). Iznos pojedinačnog granta ne može biti veći od 100.000 KM. Sufinansiranje (isključivo u novcu) od strane podnosioca projektnog prijedloga mora iznositi minimalno 25 posto od ukupne vrijednosti projekta.

Obje banke djeluju kao most između države i privatnog sektora, omogućujući financiranje projekata koji inače ne bi mogli dobiti bankarsku podršku i ključne su za strukturni i održivi razvoj entiteta i lokalnih zajednica.