Razvoj transporta i skladištenja važno za sve sektore privrede

Transport i skladištenje su ključni elementi logističkog lanca i predstavljaju važan segment ekonomskog razvoja svake zemlje. U Bosni i Hercegovini, ovi sektori igraju značajnu ulogu u povezivanju proizvodnih aktivnosti, trgovine i usluga te su ključni za integraciju države u regionalne i međunarodne tokove roba i usluga. Geografska pozicija Bosne i Hercegovine, koja se nalazi na raskrižju između jugoistočne i srednje Evrope, pruža stratešku prednost u razvoju transportne i skladišne infrastrukture, posebno kada se uzmu u obzir njene veze s Evropskom unijom i zemljama zapadnog Balkana.

Bosna i Hercegovina (BiH) se nalazi na važnom geostrateškom položaju u jugoistočnoj Evropi, što je čini ključnim tranzitnim područjem za promet roba između zapadne i jugoistočne Evrope. Njena pozicija između Evropske unije i Balkana osigurava da transport i skladištenje imaju potencijal postati ključni sektori za razvoj zemlje. Iako postojeći sustav prijevoza ima niz problema, sektor je prepoznat kao jedan od ključnih za povećanje ekonomskog rasta i integraciju BiH u evropske i globalne logističke lance.

No transport i skladištenje u Bosni i Hercegovini suočavaju se i s nizom izazova, uključujući zastarjelu infrastrukturu, nedovoljnu modernizaciju i potrebu za usklađivanjem s evropskim standardima.

Transport robe i putnika od vitalne je važnosti za svaku ekonomiju, a Bosna i Hercegovina nije izuzetak. Kvalitetan i efikasan transport omogućava bolji protok roba, smanjenje troškova, povećanje konkurentnosti domaćih proizvoda na međunarodnom tržištu i integraciju lokalne ekonomije u globalne tokove. U Bosni i Hercegovini, transport se obavlja putem cestovnog, željezničkog, zračnog i riječnog transporta.

Vrste transporta: Cestovni dominantan

Cestovni transport dominira u Bosni i Hercegovini kao glavni način transporta, kako za robu, tako i za putnike. Ova vrsta prijevoza je najrazvijenija zbog fleksibilnosti, pristupačnosti i široke pokrivenosti mreže. Međutim, cestovna infrastruktura u zemlji suočava se s brojnim problemima. Veliki dio cesta je u lošem stanju, posebno u ruralnim područjima. Autoputevi su relativno novi i u procesu su izgradnje, s planiranim proširenjem ključnih koridora kao što su Koridor Vc, koji povezuje Bosnu i Hercegovinu s Hrvatskom na sjeveru i s Jadranskim morem na jugu.

Autoceste FBiH je kompanija koja upravlja većim dijelom autocesta u Federaciji Bosne i Hercegovine. Kompanija je odgovorna za izgradnju, održavanje i upravljanje autoputnim dionicama. Do danas, najvažnija trasa je Koridor Vc, dio evropske transportne mreže, koji će omogućiti bolju povezanost zemlje sa susjednim državama, ali i središnjom i jugoistočnom Evropom. Ovaj koridor ima ogroman potencijal za unapređenje transportne povezanosti i konkurentnosti bosanskohercegovačke ekonomije.

Cestovni transport čini najveći dio logističkog sektora u BiH, s obzirom na to da zemlja nema izlaz na more, osim u Neumu. Unatoč značajnom udjelu cestovnog transporta u ukupnom transportu roba, infrastruktura je daleko od savršene. Veći dio cestovne mreže su regionalni i lokalni putevi, a samo mali dio autoputeva je gotov za upotrebu, što stvara velike probleme za prijevoz tereta. U 2022. godini, BiH je imala manje od 300 kilometara autoputeva, dok se očekuje da će do 2030. godine ta mreža biti znatno proširena.

Jedan od glavnih izazova za razvoj cestovnog transporta je složena administrativna struktura BiH, koja usporava realizaciju infrastrukturnih projekata. Dodatno, financiranje novih dionica autoputeva često nailazi na poteškoće zbog ograničenih domaćih sredstava i zavisnosti o međunarodnim kreditima.

Unatoč izazovima, u BiH se odvija nekoliko značajnih infrastrukturnih projekata vezanih za cestovni promet. Najvažniji među njima je izgradnja Koridora Vc, koji predstavlja dio panevropske mreže prometnica. Ova prometnica će spojiti luku Ploče u Hrvatskoj sa Budimpeštom u Mađarskoj, prolazeći kroz središnji dio BiH. Koridor Vc je od vitalnog značaja za povezivanje BiH sa tržištima zapadne i srednje Evrope.

Pored Koridora Vc, postoje planovi za izgradnju novih regionalnih cestovnih veza koje bi povezale ključne industrijske centre zemlje, poput Sarajeva, Banja Luke i Mostara, sa međunarodnim tržištima.

Na polju cestovnog transporta u BiH posluje nekoliko značajnih domaćih i međunarodnih kompanija. Među njima se ističu kompanije poput Centrotrans-Eurolines, koja nudi široku mrežu međugradskih i međunarodnih autobusnih linija te Autoprevoz, specijaliziran za transport roba unutar zemlje. Euro-Express, BH-Express i Intereuropa također imaju značajan utjecaj na tržištu teretnog cestovnog transporta.

Željeznički transport treba investicije

Željeznički transport u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju, ali trenutno je u znatno lošijem stanju u odnosu na cestovni. Iako postoje značajni kapaciteti, posebice za teretni tranzit, infrastruktura je u velikoj mjeri zastarjela.

Željeznice Federacije BiH i Željeznice Republike Srpske su glavne kompanije koje upravljaju željezničkom infrastrukturom i obavljaju usluge željezničkog tranzita u dva entiteta zemlje. Obje kompanije se suočavaju s problemima niskih investicija u modernizaciju, zastarjelih voznih parkova i nedovoljne integracije s regionalnim i evropskim željezničkim mrežama. Ipak, željeznički transport je posebno značajan za teški teretni transport, kao što su industrijski proizvodi, građevinski materijali i sirovine te predstavlja ekološki održiviji način transporta u poređenju s cestovnim.

Željeznički transport u BiH ima dugu tradiciju, ali infrastruktura je ozbiljno zastarjela i potrebna je hitna modernizacija. Željezničku mrežu u BiH karakteriziraju niski standardi, nedovoljna elektrifikacija i loše održavanje. Iako BiH raspolaže s oko 1.020 kilometara željezničke pruge, većina pruga nije prilagođena modernim zahtjevima za brzi i teretni prijevoz.

Najveći izazov za modernizaciju željezničkog sistema je nedostatak investicija i slab interes za privatizaciju ovog sektora. Veliki dijelovi pruge, naročito oni izvan glavnih industrijskih centara, nisu elektrificirani, što dodatno usporava promet.

Unatoč trenutnim slabostima, željeznička mreža BiH ima veliki potencijal, posebno u teretnom prometu. Planovi za modernizaciju željezničke infrastrukture uključuju elektrifikaciju ključnih dionica i poboljšanje kapaciteta za teretni transport, osobito na relaciji od Sarajeva prema luci Ploče. Također, planirana je i modernizacija koridora kroz Posavinu, koji bi mogao postati značajan tranzitni pravac između Hrvatske i Srbije.

Najvažniji međunarodni projekt vezan za željeznicu je Željeznički koridor Vc, koji prati već spomenuti cestovni koridor. Modernizacijom ovog pravca, BiH bi se mogla bolje povezati s evropskim tržištima i smanjiti vrijeme i troškove transporta roba.

Glavna željeznička kompanija u BiH je Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine (ŽFBiH) i Željeznice Republike Srpske (ŽRS), koje upravljaju željezničkim prometom u dva entiteta. Obje kompanije suočavaju se s financijskim poteškoćama i potrebom za restrukturiranjem, ali su ključni akteri u transportu teških roba poput rude i čelika, osobito u industrijskim područjima poput Tuzle i Zenice.

Zračni transport raste

Zračni transport u BiH ima sve veći značaj, osobito s obzirom na sve veći broj stranih investicija i turizma u zemlji. BiH ima četiri međunarodna aerodroma – u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru i Tuzli. Sarajevo je glavni aerodrom, ali aerodromi u Tuzli i Banja Luci bilježe rast u broju putnika, zahvaljujući niskotarifnim aviokompanijama poput Wizz Aira.

Zračni teretni promet je još uvijek u razvoju, ali postoji veliki potencijal za njegov rast, osobito u vezi sa sve većom potražnjom za brzom dostavom i online trgovinom.

Zračni sektor se suočava s izazovima poput ograničene infrastrukture za teretni promet, ali postoji niz prilika za razvoj. Aerodromi u BiH imaju planove za proširenje teretnih kapaciteta, a Sarajevo se sve više pozicionira kao regionalni centar za distribuciju roba, zahvaljujući svojoj centralnoj poziciji u jugoistočnoj Evropi.

Glavna aviokompanija koja posluje u BiH je FlyBosnia, koja povezuje zemlju s nekoliko međunarodnih destinacija. Niskotarifne kompanije kao što su Wizz Air i Ryanair također imaju veliki utjecaj na povećanje broja putnika.

Zračni transport u Bosni i Hercegovini se uglavnom odvija preko tri glavne zračne luke: Međunarodna zračna luka Sarajevo, Zračna luka Mostar i Zračna luka Banja Luka. Međutim, zračni transport robe je manje zastupljen u odnosu na putnički transport. Većina zračne robe se transportira kao dodatak komercijalnim letovima, dok se specijalizirane usluge za transport robe razvijaju sporo.

Međunarodna zračna luka Sarajevo je najprometnija zračna luka u zemlji, s najvećim brojem letova i putnika. Također, zabilježen je porast broja teretnih letova, posebno s dolaskom logističkih kompanija kao što su DHL i UPS, koji koriste ovu luku za transport robe prema i iz Bosne i Hercegovine.

Riječni transport: Neiskorišteni potencijal

Bosna i Hercegovina ima nekoliko rijeka koje su tehnički plovne, ali riječni transport u zemlji je gotovo zanemaren. Rijeka Sava je glavna plovna rijeka u BiH, koja povezuje zemlju sa Dunavom, a samim tim i sa crnomorskim i evropskim plovnim putevima. Međutim, nedostatak ulaganja u infrastrukturu riječnih luka i loša regulacija plovnih puteva ograničavaju razvoj ovog sektora.

Riječni transport ima veliki potencijal za razvoj, osobito za prijevoz teških tereta i velikih količina roba poput drveta, uglja i žitarica. Luka u Brčkom je jedina funkcionalna riječna luka u BiH, a postoje planovi za njeno proširenje i modernizaciju kako bi se poboljšao riječni transport na rijeci Savi.

Iako riječni transport može biti ekološki najprihvatljivija opcija za transport velikih količina tereta, trenutna ograničenja uključuju nedovoljno razvijenu infrastrukturu, loše održavanje plovnih puteva i varijacije u vodostajima rijeka, što čini ovu opciju nepouzdanom za redoviti transport robe.

Tipovi skladišta i ključne kompanije u sektoru

Skladištenje je važan segment logističkog lanca koji omogućava efikasnu distribuciju robe i osigurava kontinuitet u opskrbnom lancu. U Bosni i Hercegovini skladištenje se odvija na različitim nivoima, uključujući mala skladišta za domaće potrebe, kao i velike skladišne kapacitete koji služe za međunarodne logističke operacije.

Skladišta u Bosni i Hercegovini se mogu podijeliti u nekoliko glavnih kategorija.

Klasična skladišta se koriste za čuvanje suhe robe i materijala koji ne zahtijevaju posebne uvjete skladištenja. Najčešće se koriste za čuvanje građevinskog materijala, tekstila, poljoprivrednih proizvoda i industrijskih sirovina.

Hladnjače se koriste za čuvanje robe koja zahtijeva posebne temperaturne uvjete, kao što su prehrambeni proizvodi (meso, voće, povrće) i farmaceutski proizvodi. Hladnjače su ključne za osiguranje kontinuiteta u lancu snabdijevanja prehrambenim i medicinskim proizvodima.

Logistički centri u Bosni i Hercegovini predstavljaju moderno opremljene skladišne prostore koji su povezani s transportnim mrežama i omogućavaju efikasno skladištenje i distribuciju robe. Oni često nude dodatne usluge, kao što su pakiranje, etiketiranje, praćenje zaliha i distribucija.

ASA Logistic d.o.o. Sarajevo upravlja jednim od najvećih logističkih centara u Bosni i Hercegovini. Pružaju usluge skladištenja, distribucije i logističke podrške za brojne kompanije iz različitih sektora, uključujući prehrambenu, farmaceutsku i maloprodajnu industriju.

Intereuropa RTC d.d. Sarajevo je međunarodna logistička kompanija koja nudi skladišne i transportne usluge u Bosni i Hercegovini. Njihovi skladišni kapaciteti su moderni i opremljeni za skladištenje različitih vrsta robe, uključujući hladnjače za prehrambene proizvode.

Gebrüder Weiss d.o.o. Sarajevo je austrijska logistička kompanija koja pruža usluge skladištenja i distribucije u Bosni i Hercegovini, s posebnim fokusom na međunarodni transport i logističke usluge. Njihovi logistički centri su strateški smješteni kako bi podržali regionalni promet robe.

Infrastruktura skladištenja u Bosni i Hercegovini je raznolika i uključuje male lokalne skladišne prostore, kao i velike logističke centre koji opslužuju međunarodne klijente. Najveći logistički centri su smješteni u blizini glavnih prometnica, kao što su autoputevi i željezničke pruge, kako bi se osiguralo brzo i efikasno prebacivanje robe.

Hladnjače su posebno važan segment skladišne infrastrukture u Bosni i Hercegovini, s obzirom na potrebu za skladištenjem prehrambenih proizvoda, posebno voća i povrća koje se izvozi na tržišta Evropske unije.

Trendovi u skladištenju: Rastući logistički sektor

Sektor skladištenja u BiH bilježi rast, s obzirom na povećanje trgovine i potražnje za robom. U posljednjih nekoliko godina, nekoliko velikih logističkih centara otvoreno je u blizini većih gradova poput Sarajeva, Banja Luke i Tuzle. Povećanje online trgovine također je stvorilo potrebu za novim skladišnim prostorima i logističkim centrima koji mogu brzo opsluživati sve dijelove zemlje.

Među najvažnijim logističkim centrima u BiH izdvajaju se GLS i Intereuropa, koje pružaju skladišne usluge za razne industrije. Također, lokalni centri poput Sarajevskog aerodromskog kargo centra i Tuzla Logistic Hub postaju sve važniji za regionalnu distribuciju.

S obzirom na rastuću potražnju za bržom isporukom i efikasnijim logističkim lancima, očekuje se daljnji razvoj skladišnog sektora u BiH. Planovi za izgradnju novih logističkih centara, osobito u blizini glavnih industrijskih i urbanih područja, ključni su za daljnji rast ovog sektora.

Transport i skladištenje u Bosni i Hercegovini predstavljaju ključne sektore za ekonomski razvoj i regionalnu integraciju zemlje. Iako postoje brojni izazovi, osobito u vezi s infrastrukturom i investicijama, jasno je da BiH ima značajan potencijal za razvoj ovih sektora. Povećanje ulaganja u cestovnu, željezničku i riječnu infrastrukturu, zajedno s modernizacijom skladišnih kapaciteta, moglo bi BiH učiniti ključnom logističkom točkom u jugoistočnoj Evropi.

Utjecaj digitalizacije i pametne logistike na prijevoz i skladištenje

Jedan od ključnih trendova koji oblikuje sektor transporta i skladištenja u svijetu pa tako i u Bosni i Hercegovini, jest digitalizacija. Digitalna tehnologija ima potencijal da značajno unaprijedi efikasnost logističkih operacija, smanji troškove i poboljša upravljanje lancima opskrbe.

BiH, iako ekonomski manje razvijena u poređenju sa zemljama Evropske unije, postepeno počinje usvajati digitalne tehnologije u logističkom sektoru. Korištenje softverskih rješenja za upravljanje skladišnim prostorima (WMS – Warehouse Management Systems), optimizaciju rute prijevoza i praćenje tereta putem GPS-a, sve više postaje norma među logističkim kompanijama.

Primjeri primjene digitalnih rješenja uključuju softvere za optimizaciju transportnih ruta koji omogućuju da tereti brže i jeftinije stižu na odredište. Na primjer, optimizacija rute može smanjiti potrošnju goriva, vrijeme vožnje i nepotrebne zastoje na cestama. Također, implementacija RFID (radiofrekventna identifikacija) tehnologije u skladištima omogućava lakše praćenje zaliha i smanjenje gubitaka ili krađe robe.

Pametna skladišta i automatizacija procesa

Još jedan aspekt digitalizacije je razvoj pametnih skladišta. U svijetu, automatizirana skladišta postaju standard, a i u BiH se primjećuju prvi koraci u ovom pravcu. Pametna skladišta omogućavaju automatsku obradu narudžbi, sortiranje robe pomoću robota i autonomnih vozila, te praćenje zaliha u stvarnom vremenu. Ovi sustavi značajno smanjuju potrebu za ručnim radom, što vodi do većih ušteda i bolje efikasnosti.

Iako je većina skladišta u BiH i dalje tradicionalnog tipa, postoje kompanije koje investiraju u modernizaciju, čineći skladištenje bržim i pouzdanijim. Investicije u pametna skladišta najviše dolaze od multinacionalnih kompanija koje posluju u zemlji, ali i domaće firme prepoznaju potrebu za prilagodbom na digitalne trendove kako bi ostale konkurentne.

Internet stvari (IoT) je još jedan ključni aspekt modernizacije logističkih procesa. IoT omogućava povezivanje različitih uređaja i senzora koji prikupljaju i razmjenjuju podatke u stvarnom vremenu. U kontekstu transporta i skladištenja, ovo znači praćenje stanja tereta (npr. temperatura, vlažnost) u svakom trenutku. Ovo je posebno važno za transport osjetljive robe, poput prehrambenih proizvoda ili lijekova.

Kompanije u BiH, poput Intereurope i GLS-a, počinju koristiti IoT uređaje kako bi osigurale sigurnost i kvalitetu transporta i skladištenja. Na primjer, senzori koji prate temperaturu tereta u hladnjačama mogu automatski slati obavijesti u slučaju odstupanja od zadanih vrijednosti, što omogućava brzu reakciju i izbjegavanje kvarenja robe.

Blockchain tehnologija također se polako uvodi u logistički sektor. Iako je u BiH ova tehnologija još uvijek u fazi eksperimentiranja, njen potencijal za unapređenje logističkih operacija je ogroman. Blockchain omogućava transparentno i sigurno praćenje kretanja robe kroz cijeli lanac opskrbe, što smanjuje mogućnost grešaka, krađe i manipulacija podacima.

Jedna od mogućnosti primjene blockchain tehnologije u BiH je u praćenju transporta roba između različitih regija i država, gdje bi sve relevantne informacije o pošiljci bile zabilježene u nepromjenjivom i transparentnom sustavu. Ovo može posebno pomoći u slučajevima kada se transport odvija kroz više jurisdikcija, gdje je potrebno koordinirati carinske i regulatorne procedure.

Utjecaji na logistički sektor: Rast online trgovine i potrebe za brzom dostavom

E-commerce ili elektronska trgovina doživjela je nagli rast u Bosni i Hercegovini, pogotovo tokom pandemije COVID-19. Kako se sve više potrošača okrenulo online kupovini, tako su i zahtjevi za bržom i pouzdanijom dostavom postali veći. Ova promjena potrošačkih navika stavila je značajan pritisak na logističke kompanije, koje su morale prilagoditi svoje kapacitete kako bi ispunile očekivanja kupaca.

Kompanije kao što su DHL, UPS i domaći igrači poput BH Pošte prilagođavaju svoje logističke kapacitete kako bi omogućili bržu i efikasniju dostavu. Postavljanje bržih dostavnih rokova i povećanje efikasnosti prilikom skladištenja i distribucije robe postaju prioriteti.

S obzirom na ubrzani razvoj e-commerce sektora, logističke kompanije u BiH moraju proširiti svoje kapacitete za skladištenje i upravljanje zalihama kako bi zadovoljile rastuću potražnju. Pored skladištenja, povećava se i potreba za tzv. „last-mile“ dostavom, odnosno isporukom robe od lokalnog skladišta do krajnjeg potrošača. Ovaj segment logistike zahtijeva fleksibilnost i brzinu, što dodatno naglašava važnost digitalnih tehnologija za optimizaciju procesa.

Fulfillment centri kao odgovor na rast e-commercea

Fulfillment centri su postali neizostavan dio e-commerce logistike. Ovi centri pružaju usluge skladištenja, obrade narudžbi i dostave robe do krajnjeg korisnika. U BiH, koncept fulfillment centara tek počinje dobivati na značaju, iako već postoje logistički centri koji nude slične usluge.

Uvođenje fulfillment centara u logistički ekosistem omogućava brže procesiranje narudžbi, što je ključno za ispunjenje visokih standarda online trgovine. Očekuje se da će veliki međunarodni i regionalni igrači sve više ulagati u takve centre u BiH kako bi optimizirali svoje operacije i smanjili troškove dostave.

Pored međunarodnih platformi kao što su Amazon i eBay, i lokalne platforme poput OLX.ba i Pik.ba doživljavaju rast. Kako se ove platforme razvijaju, tako raste i potreba za efikasnom lokalnom logistikom.

Kompanije koje se bave e-commerce logistikom suočene su sa specifičnim izazovima, poput geografskih prepreka i slabe infrastrukture u ruralnim područjima, što često produžava vrijeme isporuke.

Ekološki izazovi transporta i skladištenja: Zelena logistika i održivi razvoj

Sektor prijevoza i skladištenja ima značajan utjecaj na okoliš, s obzirom na veliku emisiju ugljikovog dioksida (CO2) i druge štetne plinove, osobito u cestovnom transportu. BiH, kao potpisnica međunarodnih sporazuma o smanjenju emisija stakleničkih plinova, sve više prepoznaje važnost uvođenja održivih rješenja u logistički sektor.

Jedan od glavnih izazova je prelazak sa klasičnih vozila koja koriste fosilna goriva na ekološki prihvatljivije opcije, poput električnih kamiona i autobusa. Iako je elektrifikacija transportnog sektora još uvijek u ranoj fazi u BiH, postoji rastući interes i pritisak za uvođenjem zelenih logističkih rješenja. Također, smanjenje potrošnje goriva putem boljih ruta i optimizacije transporta već se primjenjuje u nekoliko logističkih kompanija.

U skladištenju, ekološki standardi postaju sve važniji. Energetski efikasna skladišta koja koriste obnovljive izvore energije, poput solarnih panela, i implementiraju zelene standarde za zbrinjavanje otpada, postaju sve češća u zemljama EU. U BiH, ovaj trend je još u povojima, ali se prepoznaje kao važan korak ka smanjenju ugljičnog otiska.

Neke kompanije su već počele investirati u energetski efikasna skladišta, a očekuje se da će u narednim godinama takve investicije postati sve prisutnije kako BiH bude integrirala svoje propise sa ekološkim standardima Evropske unije.

Sektor transporta i skladištenja u Bosni i Hercegovini prolazi kroz fazu transformacije. Iako se suočava s izazovima poput zastarjele infrastrukture i nedovoljnog ulaganja, postoje jasni signali da će inovacije u digitalizaciji, e-commerceu i održivom razvoju igrati ključnu ulogu u njegovom razvoju. Budućnost logistike u BiH ovisi o tome kako brzo i uspješno kompanije prilagode moderne tehnologije, ekološke standarde i rastuće potrebe tržišta, što će omogućiti efikasniji, brži i održiviji logistički sektor.

Sinergijom privatnog i javnog sektora do uspjeha

Sektor transporta i skladištenja u Bosni i Hercegovini suočava se s dinamičnim izazovima u kontekstu globalnog trenda prema zelenoj logistici i održivom razvoju. Tradicionalni logistički modeli, koji se oslanjaju na fosilna goriva i konvencionalne metode skladištenja, sve više postaju neodrživi s obzirom na rastuće zahtjeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova i očuvanje okoliša. Iz tog razloga, tranzicija prema ekološki prihvatljivijim rješenjima nije samo globalni imperativ već i prilika za BiH da modernizira svoje logističke mreže i pridonese globalnim ciljevima održivosti.

Jedan od ključnih izazova za ovaj sektor u BiH je nedostatak moderne infrastrukture koja može podržati integraciju održivih tehnologija, kao što su električna vozila, vozila na alternativna goriva te inteligentni sustavi upravljanja prijevozom i skladištem. Osim toga, svijest o značaju ekološki prihvatljivih praksi još uvijek nije dovoljno razvijena, što predstavlja prepreku za bržu implementaciju zelenih tehnologija.

No, unatoč izazovima, sektor transporta i skladištenja ima veliki potencijal za unapređenje kroz uvođenje inovacija i održivih rješenja. Digitalizacija logističkih procesa, optimizacija rute transporta uz upotrebu naprednih softverskih rješenja i primjena energetski efikasnih skladišnih sustava mogu značajno smanjiti operativne troškove i ekološki otisak. Također, međunarodni trendovi i regulacije koje potiču ekološku odgovornost, poput Europske unije i njenih zelenih politika, predstavljaju priliku za BiH da se prilagodi standardima održivosti, što bi otvorilo nova tržišta i poslovne mogućnosti.

Uspjeh u ovom segmentu zahtijeva sinergiju između privatnog i javnog sektora, uz strateške investicije u zelenu infrastrukturu, subvencije za ekološke tehnologije i edukaciju o važnosti održivog razvoja. Zajedničkim naporima i prihvaćanjem zelenih logističkih praksi, sektor transporta i skladištenja u BiH može ne samo postati konkurentniji nego i pridonijeti zaštiti okoliša i dugoročnoj održivosti.