Razvoj prehrambene industrije u Bosni i Hercegovini

Organska proizvodnja kao ključni trend usred institucionalnih izazova i grass-roots inicijativa, firme poput Agragold, KolMix i Lasta doprinose kvaliteti i održivosti, unatoč maloj zastupljenosti organskih metoda.

Bosna i Hercegovina (BiH) ima bogatu poljoprivrednu tradiciju, ali prehrambena industrija suočava se s brojnim izazovima, uključujući fragmentiranost tržišta, nedostatak institucionalne podrške i nisku potražnju za organskim proizvodima na domaćem tržištu. Organska proizvodnja u BiH započela je razvoj još 1990-ih godina, uglavnom kroz grass-roots inicijative civilnog društva i privatnih poduzetnika, koji su nadvladali institucionalne prepreke. Prema podacima, površina pod organskom proizvodnjom porasla je osam puta u posljednjih nekoliko godina, ali još uvijek čini mali dio ukupne poljoprivrede – oko 576 hektara 2017. godine, s fokusom na biljnu proizvodnju, sakupljanje ljekovitog bilja, šumskih plodova i gljiva. Sektor je pokrenut projektima poput onih koje su podržavali SIDA, USAID i EU, a certificiranje vrši Organska Kontrola, jedino akreditirano tijelo u zemlji od 2004. Godine.

Unatoč tome, organska hrana uglavnom se izvozi na evropsko tržište, dok domaća potražnja ostaje niska zbog ograničene svijesti potrošača i nižih prihoda. Izazovi uključuju nedostatak ažuriranog zakonskog okvira – zakon o organskoj poljoprivredi postoji samo u Republici Srpskoj, dok je na federalnom i državnom nivou ostao u nacrtu. Međutim, firme poput Agragold, KolMix i Lasta predstavljaju primjere kako prehrambena industrija može integrirati elemente održivosti i kvalitete, čak i ako nisu isključivo organske.

Agragold, dio međunarodne AGRANA-STUDEN grupe, prisutan je u BiH više od dvadeset godina, proizvodeći i pakirajući šećer pod brendom AGRAGOLD. Kompanija distribuira proizvode poput bijelog kristal šećera, kocki šećera, smeđeg Demerara šećera i šećera u prahu, a kvalitet je prepoznat od strane potrošača u regiji, uključujući BiH. Iako Agragold u BiH fokusira na standardnu proizvodnju šećera, matična kompanija AGRANA je najveći proizvođač organskog šećera u Evropi, koristeći organski uzgojenu repu iz Austrije i promovirajući održive prakse kroz Sustainable Agriculture Initiative (SAI) platformu. Cilj je 100% održivo nabavljenih sirovina do 2030. godine, što uključuje elemente integrirane i organske poljoprivrede. Ovo pokazuje potencijal za prelazak na organske metode u BiH, gdje kompanija ima proizvodni pogon. U posljednjih nekoliko godina, Agragold je ulagao u modernizaciju pogona u BiH, uključujući implementaciju energijski efikasnih tehnologija, što doprinosi smanjenju ugljičnog otiska i približava se principima organske proizvodnje.

KolMix, porodična firma osnovana 1998. godine u Velikoj Kladuši, specijalizirana je za proizvodnju mješavina začina, suhih supa i preljeva za salate. Danas nudi 67 proizvoda pod brendovima KolMix, Cooking Assistant i Mixes, izvozi u 14 tržišta i zapošljava 40 radnika. Kompanija je jedina u BiH s IFS certifikatom, što osigurava visoke standarde kvalitete i sigurnosti hrane u skladu s EU normama, te primjenjuje HACCP sistem. Iako nema direktne organske certifikacije, fokus na prirodnim sastojcima i kvalitetnim sirovinama doprinosi trendu zdravije prehrane, koji je blisko povezan s organskom proizvodnjom. KolMix sudjeluje na međunarodnim sajmovima poput Anuga i SIAL, promovirajući bosanske proizvode. Nedavno, firma je proširila asortiman uključujući liniju proizvoda sa organski certificiranim začinima iz lokalnih izvora, što predstavlja korak ka punoj organskoj orijentaciji i podržava male poljoprivrednike u Unsko-sanskom kantonu.

Lasta, legendarna konfekcijska marka iz Hercegovine, osnovana 1952. godine u maloj pekari, danas je dio Violeta grupe. Proizvodi vafle, biskvite i druge slatkiše, s naglaskom na moderne tehnologije i visokokvalitetne sastojke. Proizvodnja se temelji na solarnoj energiji, a 20% procesa je zero-waste, što doprinosi održivosti. Kompanija podržava lokalnu zajednicu kroz zapošljavanje i ulaganja u poljoprivredu, a nedavni rebranding naglašava tradiciju i inovacije. Iako nije primarno organska, korištenje kvalitetnih sastojaka i ekoloških praksi približava je trendu organske proizvodnje, posebno u kontekstu BiH gdje su takve inicijative rijetke. U 2025. godini, Lasta je lansirala novu liniju organskih slatkiša baziranih na medu i voću iz hercegovačkih organskih farma, što je rezultat saradnje sa lokalnim proizvođačima i EU fondovima za ruralni razvoj.

Ukupno, prehrambena industrija u BiH ima potencijal za rast organske proizvodnje, posebno kroz podršku mladim proizvođačima i ženama, te bolju integraciju u EU tržište. Firme poput Agragold, KolMix i Lasta služe kao primjeri kako se može kombinirati tradicija, kvaliteta i održivost, unatoč izazovima. Budućnost leži u jačanju institucionalne podrške i povećanju svijesti potrošača, što bi moglo transformirati BiH u regionalnog lidera u organskoj hrani.

Dodatno, sektor organske proizvodnje u BiH doživljava rast zahvaljujući globalnim trendovima ka zdravijoj ishrani i ekološkoj svijesti. Prema procjenama, do 2025. godine površina pod organskom kulturom mogla bi se udvostručiti, posebno u oblastima poput Hercegovine i Podrinja, gdje prirodni uslovi favorizuju takvu proizvodnju. Međutim, izazovi poput klimatskih promjena, nedostatka finansiranja i složenog administrativnog sistema i dalje otežavaju napredak. Vlada BiH, u saradnji sa međunarodnim organizacijama, planira usvajanje jedinstvenog zakona o organskoj poljoprivredi do 2026. godine, što bi olakšalo certifikaciju i izvoz.

Jedan od ključnih faktora za razvoj je edukacija potrošača. Kampanje poput onih koje provode nevladine organizacije ističu prednosti organske hrane, poput odsustva pesticida i boljeg nutritivnog sadržaja. U urbanim centrima poput Sarajeva i Banje Luke, supermarketi sve više nude organske proizvode, što podstiče domaću potražnju. Firme kao što su Agragold, KolMix i Lasta mogu igrati ulogu u ovom procesu kroz partnerstva sa organskim farmerima, stvarajući lanac snabdijevanja koji je održiv i profitabilan.

Na kraju, prehrambena industrija u BiH stoji pred prilikom da se pozicionira kao ekološki osviještena, posebno u kontekstu pristupanja EU. Sa fokusom na inovacije i održivost, kompanije poput ovih tri mogu voditi put ka zelenijoj budućnosti, doprinoseći ne samo ekonomskom rastu već i zaštiti okoliša i zdravlju nacije.

H.M.Č.