Prerađivačka industrija u očekivanju modernizacije

Prerađivačka industrija predstavlja jedan od ključnih sektora privrede Bosne i Hercegovine. Ovaj sektor obuhvata širok raspon aktivnosti, uključujući preradu sirovina u poluproizvode i gotove proizvode te ima ključnu ulogu u stvaranju vrijednosti unutar nacionalne ekonomije. U BiH prerađivačka industrija obuhvata nekoliko različitih grana, od metalne, drvne, tekstilne i kožne industrije do prehrambene industrije, proizvodnje građevinskih materijala i kemijske industrije. Svaka od ovih industrija ima svoje specifične karakteristike, izazove i prilike za daljnji razvoj.

Prerađivačka industrija u Bosni i Hercegovini tradicionalno je bila dobro razvijena zahvaljujući bogatim prirodnim resursima, uključujući rudna bogatstva, šume i poljoprivredne proizvode. Prije rata 1990-ih, prerađivački sektor bio je jedan od ključnih nosilaca privrednog razvoja, ali su ratna razaranja i političke promjene dovele do značajnog pada proizvodnih kapaciteta. Unatoč tome, posljednjih godina prerađivačka industrija pokazuje znakove oporavka, a strane investicije, modernizacija i tehnološki razvoj potiču njen rast.

Prerađivačka industrija je također jedan od najvećih izvoznika iz Bosne i Hercegovine, s glavnim tržištima u Europskoj uniji, ali i u zemljama regije. Metalna i drvna industrija, na primjer, igraju ključnu ulogu u izvozu, s brojnim tvrtkama koje proizvode visokokvalitetne proizvode za međunarodna tržišta.

Pored tradicionalnih sektora, sve veći značaj dobiva i inovacija u proizvodnji, kao i digitalizacija poslovnih procesa koja omogućava konkurentniju proizvodnju. Izazovi s kojima se suočava ovaj sektor uključuju nedostatak kvalificirane radne snage, staru infrastrukturu i birokratske prepreke, ali unatoč tome, prerađivačka industrija ostaje jedan od najvažnijih stubova bh. Ekonomije.

Povijesni razvoj prerađivačke industrije utjecao je i na trenutne glavne grane te industrije, ulogu malih i srednjih poduzeća, kao i utjecaj stranih investicija i izazove s kojima se sektor suočava.

Povijesni razvoj

Bosna i Hercegovina ima bogatu povijest industrijske proizvodnje, čiji počeci sežu u doba Osmanskog Carstva i Habsburške monarhije. Prije 20. stoljeća, prerađivačka industrija bila je uglavnom zasnovana na obrtništvu, gdje su se ručno proizvodili različiti proizvodi, od metalnih alata do kožnih proizvoda i drvenih predmeta. Prerađivačka djelatnost bila je usko povezana s prirodnim resursima zemlje, posebno rudama željeza, bakra i drugih metala, kao i šumskim bogatstvima.

Tokom austrougarske vladavine (1878.-1918.), dolazi do prvih ozbiljnih pokušaja modernizacije industrije. Austrougarske vlasti su prepoznale potencijal Bosne i Hercegovine, posebno u drvnoj i rudarskoj industriji. Otvaraju se prvi rudnici i počinje intenzivnija eksploatacija drveta, dok se počinju razvijati i prve prerađivačke tvornice. Industrijalizacija u tom razdoblju bila je relativno spora, ali je postavila temelje za daljnji razvoj u 20. Stoljeću.

Nakon Prvog svjetskog rata, Bosna i Hercegovina postaje dio Kraljevine Jugoslavije, a industrijski razvoj, iako prisutan, nije bio prioritet. Pravi zamah industrijalizacija dobija nakon Drugog svjetskog rata, kada Bosna i Hercegovina postaje jedna od republika socijalističke Jugoslavije. Tada dolazi do značajnog rasta prerađivačke industrije, posebno zahvaljujući planskoj ekonomiji koja je stavljala naglasak na industrijski razvoj.

Metalna industrija postaje jedan od stubova privrede, uz otvaranje velikih industrijskih kombinata kao što su Željezara Zenica (danas poznata kao ArcelorMittal Zenica) i Aluminij Mostar. Ovi kombinati su opskrbljivali cijelu Jugoslaviju, a kasnije i izvozna tržišta visokokvalitetnim čelikom i aluminijem. Zenica je postala jedan od najvećih centara metalurgije u jugoistočnoj Europi.

Drvna industrija također doživljava procvat, s bogatim šumskim resursima koji su omogućili razvoj tvornica za preradu drva. Poduzeća poput Šipad (šumsko-industrijski kombinat) dominirala su industrijom prerade drva, proizvodeći građevinski materijal, namještaj i druge proizvode od drveta.

Tekstilna industrija se također razvija u ovom periodu, s brojnim tvornicama tekstila koje su bile prisutne u većim gradovima kao što su Sarajevo, Banja Luka i Mostar. Tvornice poput Borac Travnik i Krivaja Zavidovići bile su poznate širom Jugoslavije po svojoj proizvodnji.

Tijekom ovog razdoblja, prerađivačka industrija u BiH postaje jedan od najvažnijih segmenata privrede, osiguravajući zaposlenje za veliki broj ljudi. Socijalistički model ekonomije temeljio se na planskoj proizvodnji, a prerađivačke tvrtke su često bile u vlasništvu države. Unatoč tome, industrijski razvoj Bosne i Hercegovine bio je impresivan u kontekstu šireg jugoslavenskog tržišta.

Rat u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.) predstavlja jednu od najvećih katastrofa za prerađivačku industriju zemlje. Mnoge tvornice i industrijski pogoni bili su izravno pogođeni ratnim sukobima, bilo kroz uništenje infrastrukture, gubitak radne snage ili prekid proizvodnih procesa. Tvornice poput Aluminija Mostar, Energoinvesta i drugih ključnih poduzeća bile su devastirane, a ekonomski kolaps bio je neizbježan.

Osim fizičkog uništenja, rat je također doveo do gubitka tržišta, kako domaćeg tako i međunarodnog. Prerađivačka industrija koja se oslanjala na izvoz i integraciju u jugoslavensko tržište više nije mogla funkcionirati u novonastalim uvjetima. Bosna i Hercegovina je izgubila ne samo infrastrukturnu bazu već i stručnu radnu snagu koja je ili emigrirala ili bila angažirana u ratu.

U poslijeratnom razdoblju, industrija se našla u teškom položaju zbog nedostatka financijskih sredstava, zastarjele tehnologije i nepovoljnih uvjeta za investicije. Privatizacija koja je uslijedila nakon rata često je bila neuspješna, a mnoge nekadašnje državne tvrtke nisu se uspjele oporaviti.

Nakon završetka rata, prerađivačka industrija u Bosni i Hercegovini suočava se s velikim izazovima, ali i prilikama za obnovu. Prva faza obnove bila je usmjerena na rekonstrukciju osnovne infrastrukture, kao i privlačenje stranih investicija. Međutim, privatizacija koja je uslijedila nije uvijek bila uspješna. Mnoge tvrtke su privatizirane bez adekvatnih planova za restrukturiranje, što je dovelo do daljnjeg slabljenja sektora.

Unatoč tim poteškoćama, nekoliko ključnih industrijskih pogona je uspjelo ponovo stati na noge, zahvaljujući domaćim i stranim ulaganjima. Na primjer, ArcelorMittal Zenica, koji je bio jedan od najvažnijih metalurških kombinata u Jugoslaviji, ponovno je počeo s proizvodnjom zahvaljujući investicijama indijske multinacionalne kompanije ArcelorMittal.

Drvna industrija je također doživjela obnovu, s tvrtkama poput FIS Vitez i Standard Furniture Factory Sarajevo koje su uspješno plasirale svoje proizvode na inozemna tržišta. Prehrambena industrija, iako manje zastupljena nego u nekim susjednim zemljama, također se razvijala u poslijeratnim godinama, s tvrtkama poput Vispak Visoko i Meggle Bihać, koje su prepoznatljive na domaćem i regionalnom tržištu.

Tijekom tranzicijskog perioda, Bosna i Hercegovina je prolazila kroz proces prilagodbe tržišnoj ekonomiji. Ovaj proces je bio spor i često neefikasan, ali je omogućio otvaranje vrata za strane investicije koje su dovele do modernizacije nekih sektora. Međutim, mnoge tvornice koje su bile okosnica industrijske proizvodnje u socijalističkoj eri nisu se uspjele oporaviti, zbog čega je Bosna i Hercegovina pretrpjela značajne gubitke u industrijskoj proizvodnji.

Sredinom 2000-ih godina dolazi do jačanja prerađivačkog sektora, kako kroz domaće, tako i kroz strane investicije. Metalna industrija se ponovno pozicionira kao jedna od ključnih industrija u BiH, a brojni proizvođači metala i metalnih proizvoda uspješno izvoze svoje proizvode na tržište Europske unije. Prevent Group, jedan od najvećih proizvođača autodijelova u jugoistočnoj Europi, ima svoje tvornice u nekoliko bh. gradova, a proizvodi za renomirane međunarodne brendove automobila.

Drvna industrija se također uspjela oporaviti i postala je jedan od najvažnijih izvoznih sektora zemlje. Tvrtke poput Krivaja i FIS Vitez doprinose industriji kroz proizvodnju namještaja i preradu drveta za inozemna tržišta. Tekstilna industrija, iako se suočava s jakom međunarodnom konkurencijom, i dalje predstavlja važan sektor, s tvrtkama kao što su Alma Ras i Borac Travnik.

Prehrambena industrija također doživljava porast, s tvrtkama poput Klas Sarajevo, koja je postala lider u pekarskoj industriji, te Vispak Visoko, poznatom po proizvodnji kave i drugih prehrambenih proizvoda. Ove tvrtke ne samo da opskrbljuju domaće tržište, nego i uspješno izvoze proizvode u regiju i šire.

Posljednjih godina, digitalizacija i modernizacija proizvodnih procesa postaju ključne teme u prerađivačkoj industriji. Poduzeća sve više ulažu u nove tehnologije kako bi povećala efikasnost i smanjila troškove proizvodnje. Međutim, izazovi poput neadekvatne infrastrukture, nedostatka kvalificirane radne snage i kompleksne birokracije i dalje predstavljaju prepreke za brži razvoj industrije.

Razgranata metalna industrija

Metalna industrija jedan je od najvažnijih industrijskih sektora u Bosni i Hercegovini. Ovaj sektor ima dugu tradiciju, naročito u gradovima poput Zenice, Tuzle i Prijedora, gdje je prisutna snažna koncentracija metaloprerađivačkih kapaciteta. Metaloprerađivačka industrija obuhvata nekoliko podsektora, uključujući crnu metalurgiju, proizvodnju i obradu čelika, proizvodnju metalnih proizvoda i mašinsku industriju.

ArcelorMittal Zenica je jedna od najvećih kompanija ne samo u BiH, već i u regionu. Smatra se liderom u proizvodnji čelika, a u njenom pogonu u Zenici se proizvode razni metalni proizvodi koji se izvoze širom svijeta. Kompanija zapošljava veliki broj radnika i ima značajan utjecaj na lokalnu i nacionalnu ekonomiju.

Aluminij d.d. Mostar, do zatvaranja 2019. godine, bio je jedan od najvećih izvoznika u BiH, s godišnjim izvozom aluminijuma u vrijednosti stotina miliona KM. Njegov značaj je bio izuzetno velik za industriju, no nagomilani dugovi se više nisu mogli vraćati. Vlasnik nove Aluminij Industrije Amir Gross Kabiri oživio je pogone bivšeg Aluminija i kompaniju uskoro doveo u poziciju najveće bh. kompanije. Prema podacima bonitetne tvrtke CompanyWall za 2022., izraelski biznismen Amir Gross Kabiri za nešto više od tri godine poslovanja uspio je napraviti tvrtku s prometom od milijardu KM.

Adriatic Metals BH počeo je potkraj siječnja ove godine u Varešu u središnjoj Bosni, iskapanje rudače koja bi mogla sadržavati zlato, u okviru projekta u koji je uloženo više od 200 milijuna eura. Ta je tvrtka ranije dobila koncesiju za istraživanje i eksploataciju rudnog bogatstva u okolici Vareša, mjesta koje je bilo poznato po najvećem rudniku željezne rudače na cijelom Balkanu.

U vrijeme SFRJ godišnje se iz rudnika u okolici Vareša iskapalo i do tri milijuna tona rudače koja je kao sirovina prerađivana u lokalnoj, ali i u željezari Zenica. Istraživanja koje je provela spomenuta tvrtka potvrdila su kako postoje tragovi zlata, srebra, olova, cinka, barita i bakra. U samom rudniku je zaposleno oko 300 radnika, a očekuje se kako će pokretanje proizvodnje u konačnici rezultirati otvaranjem dodatnih do dvije i pol tisuće radnih mjesta u pratećim djelatnostima.

Adriatic Metals očekuje da će do 2050. godine uspjeti proizvesti i prodati samo cinka i olova u vrijednosti većoj od pet milijardi eura. Te su sirovine dodatno dobile na vrijednosti nakon ruske agresije na Ukrajinu.

Cimos TMD, smješten u Gradačcu, specijalizovan je za proizvodnju preciznih dijelova za automobilsku industriju. Njihova proizvodnja je izuzetno tražena u inostranstvu, a izvoz čini najveći dio njihovih prihoda.

Tvornica motora i mašina “Tešanj” jedna je od ključnih kompanija u autoindustriji BiH. Tešanj je postao sinonim za proizvodnju automobilskih dijelova, a ovdje djeluje niz firmi koje proizvode dijelove za velike međunarodne brendove poput Volkswagena i BMW-a.

Jelšingrad Livar d.o.o. Banja Luka je kompanija specijalizovana za livarstvo i mašinsku obradu, Jelšingrad je poznata po proizvodnji teških metalnih dijelova i konstrukcija.

TMD Group d.o.o. Gradačac je proizvođač dijelova za automobilsku industriju, fokusirajući se na preciznu obradu metala i proizvodnju automobilskih komponenti. Njihovi proizvodi se izvoze na tržišta EU i koriste ih poznati automobilski brendovi.

Metalna industrija čini značajan dio bosanskohercegovačkog izvoza. Najveći izvozni partneri su zemlje Evropske unije, a proizvodi iz BiH su poznati po visokom kvalitetu i konkurentnim cijenama. Pored toga, ova industrija zapošljava desetine hiljada radnika, naročito u Zenici, Tuzli, Mostaru, Prijedoru i Tešnju.

Iako je metalna industrija među najprofitabilnijim sektorima, suočava se s nekoliko izazova, uključujući energetsku krizu, nedostatak radne snage i zastarjelu tehnologiju u nekim dijelovima. Međutim, postoji veliki potencijal za modernizaciju i povećanje proizvodnje kroz ulaganja u nove tehnologije i zelenu energiju.

Metaloprerađivačka industrija značajno doprinosi izvozu Bosne i Hercegovine, s naglaskom na proizvodnju kvalitetnih metalnih i mašinskih proizvoda za automobilsku, građevinsku i transportnu industriju. Takođe, ova industrija pruža veliki broj radnih mjesta i ključna je za razvoj ostalih sektora. Sektor se suočava s izazovima u smislu modernizacije proizvodnih pogona i globalne konkurencije, ali rast potražnje za metalnim proizvodima u automobilskoj i građevinskoj industriji pruža priliku za dalji razvoj. Investicije u modernu tehnologiju i standarde kvaliteta mogu dodatno unaprijediti poziciju ovog sektora.

Industrija mašina i opreme za povećanje gospodarske efikasnosti

Industrija mašina i opreme obuhvata proizvodnju industrijskih mašina, alata, metalnih proizvoda, te proizvodnih sistema koji se koriste u različitim sektorima, od građevine i transporta do proizvodnje i prerade. Ova industrija je ključna za tehnološki razvoj zemlje, jer omogućava modernizaciju i povećanje efikasnosti u drugim sektorima privrede.

FAMOS d.d. Sarajevo je kompanija s dugom tradicijom u proizvodnji mašina i alata za različite industrije. Iako je tokom tranzicije smanjila svoje kapacitete, i dalje je važan proizvođač mašina za automobilski i građevinski sektor.

UNIS Group d.d. Sarajevo je grupacija koja se bavi proizvodnjom i montažom industrijskih postrojenja, mašina i opreme za energetiku i građevinu. Kompanija je također uključena u izvođenje velikih infrastrukturnih projekata u zemlji i inostranstvu.

Kombiteks Bihać je kompanija specijalizovana za proizvodnju metalnih konstrukcija, industrijskih alata i mašina za preradu materijala. Kombiteks je važan dobavljač za mnoge industrije u BiH, ali i u susjednim zemljama.

Industrija mašina i opreme ima presudnu ulogu u povećanju efikasnosti proizvodnih procesa u drugim sektorima. Većina proizvedenih mašina i opreme koristi se u domaćim industrijama, ali postoji i značajan udio izvoza. Ovaj sektor omogućava industrijsku modernizaciju i tehnološki napredak, što je ključno za dugoročnu održivost privrede BiH.

Izazovi u ovom sektoru uključuju potrebu za tehnološkim unapređenjima i povećanjem kapaciteta za inovacije. Međutim, s obzirom na rastuću potrebu za modernizacijom industrijskih pogona i povećanje efikasnosti u proizvodnji, industrija mašina i opreme ima ogroman potencijal za rast, naročito u proizvodnji specijalizovane opreme za energiju, građevinarstvo i automobilsku industriju.

Drvna industrija uz obilne šume

Drvna industrija je još jedan ključni sektor, poznat po svojoj dugoj tradiciji i visokokvalitetnim proizvodima. BiH obiluje prirodnim šumskim resursima, a drvna industrija uključuje sve segmente, od prerade drveta do proizvodnje namještaja i papira. Najviše je razvijena u sjevernim dijelovima zemlje, poput regije Tuzle, Banje Luke i Bijeljine.

Drvna industrija i proizvodnja namještaja su zato ključni sektori prerađivačke industrije BiH, s dugom tradicijom obrade drveta i izrade visokokvalitetnog namještaja. BiH se ističe kao jedan od lidera u izvozu namještaja u regionu, a ovaj sektor zapošljava veliki broj ljudi, posebno u ruralnim područjima.

FIS Vitez je najveća domaća kompanija u BiH, koja je započela s trgovinom, a zatim se proširila na proizvodnju namještaja i preradu drveta. Njihovi proizvodi su poznati po kvaliteti i širokom spektru asortimana. Njihovi proizvodi su široko rasprostranjeni u regionu, a FIS proizvodi uključuju kako masivni, tako i tapacirani namještaj.

Standard Furniture Factory Sarajevo je kompanija specijalizovana za proizvodnju namještaja izvozi više od 90 posto svoje proizvodnje, uglavnom na tržišta zapadne Evrope. Njihovi proizvodi su visoko cijenjeni zbog precizne obrade i dizajna.

Krivaja Zavidovići je jedna od nekadašnjih najvećih kompanija u drvnoj industriji na Balkanu. Iako je prošla kroz različite faze restrukturiranja i dalje ima značajan utjecaj na ovaj sektor u BiH.

Nova Dipo Široki Brijeg je firma specijalizovana za proizvodnju pločastog namještaja koja uspješno izvozi svoje proizvode u zemlje EU. Njihov asortiman uključuje raznovrsne proizvode, od jednostavnih komada namještaja do kompleksnijih dizajnerskih rješenja.

MS&WOOD Fojnica (Majstor i Drvo) je renomirana kompanija za proizvodnju visokokvalitetnog namještaja, specijalizovana za masivni namještaj od prirodnog drveta. Kompanija izvozi svoje proizvode širom svijeta i poznata je po svom dizajnu i kvaliteti.

Drvna industrija je jedan od najvećih izvoznika u BiH, doprinosi velikom broju zaposlenih u ruralnim područjima te je jedan od sektora koji pokazuje stabilan rast.

Glavni izazovi su održivost u eksploataciji šuma i potreba za većom modernizacijom proizvodnih pogona. Međutim, s obzirom na rastuću potražnju za visokokvalitetnim namještajem i ekološki prihvatljivim proizvodima, drvna industrija BiH ima potencijal za daljnji rast.

Drvna industrija ima ključnu ulogu u zapošljavanju lokalnog stanovništva, posebno u ruralnim područjima gdje je nezaposlenost visoka. Ovaj sektor ima veliki izvozni potencijal, jer evropske zemlje traže proizvode od drveta visokog kvaliteta iz BiH.

Jedan od najvećih izazova drvne industrije jeste neadekvatna regulacija šumskih resursa i nedostatak modernih tehnologija u mnogim pogonima. Takođe, potrebno je poboljšati uslove za održivo upravljanje šumama kako bi se očuvali prirodni resursi za buduće generacije.

Prehrambena industrija – od lokalne gastronomije do izvoza

Prehrambena industrija predstavlja jedan od najvažnijih sektora za unutrašnju ekonomiju BiH, budući da zadovoljava domaće potrebe i značajan dio proizvodnje ide na izvoz. Ovaj sektor obuhvata proizvodnju hrane i pića, od mliječnih proizvoda do mesne industrije, pekarskih proizvoda, slatkiša i pića. Proizvodi iz BiH su poznati po kvaliteti i često su bazirani na tradicionalnim recepturama.

Sarajevska pivara je najstarija pivara u BiH, osnovana još u 19. stoljeću. Njeni proizvodi su omiljeni kako u zemlji, tako i u regiji. Pored piva, pivara proizvodi i razne bezalkoholne napitke.

Mlijekoprodukt Kozarska Dubica je najveći proizvođač mliječnih proizvoda u BiH, specijalizovan za preradu sirovog mlijeka i proizvodnju raznih mliječnih proizvoda poput sireva, jogurta i maslaca. Njihov brend “Moja Kravica” je prepoznatljiv u čitavom regionu.

Perutnina Ptuj S d.o.o. je jedan od lidera u mesnoj industriji BiH, specijalizovan za proizvodnju pilećeg mesa i prerađevina. Njihovi proizvodi su visoko cijenjeni kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu.

Vispak Visoko je proizvođač poznat po proizvodnji tradicionalnih bosanskih proizvoda kao što su kafa, začini i slatkiši. Njihov brend “Zlatna džezva” postao je simbol bosanske kafe i prepoznatljiv je i u inostranstvu.

Da je prehrambena prerađivačka industrija i dalje velikog potencijala u BiH dokazuje i tvrtka Union Foods koja je potkraj septembra ove godine otvorila tvornicu tortilja i čipsa u Orašju, u što je uložila 20 milijuna eura i zaposlila 40 djelatnika.

U novoj tvornici, čije je sjedište u Čitluku, u pogonima u Orašju na 10.000 četvornih metara proizvodit će se tortilje i čips pod brendom El Grito, s godišnjim kapacitetom od 25.000 tona proizvoda.

“Ova tvornica predstavlja povijesni trenutak za prehrambenu industriju u regiji, jačajući lokalne zajednice i potražnju za kvalitetnim prehrambenim proizvodima.”, priopćeno je iz kompanije povodom otvaranja novog prerađivačkog pogona.

U tvornicu u Orašju ugrađeni su najsuvremeniji strojevi, a planira se proširenje proizvodnje na 40.000 tona godišnje, zbog čega će ukupna investicija iznositi 35 milijuna eura. Za proširenje kapaciteta će angažirati još 100 radnika, naveli su iz Union Foodsa.

Za sirovinu će koristiti domaći kukuruz proizveden u Bosanskoj Posavini, a već su sklopljeni i ugovori s domaćim proizvođačima. Svoje proizvode planiraju plasirati na domaće, ali i susjedna tržišta.

Prehrambena industrija je jedan od najvažnijih sektora u smislu domaće proizvodnje i zapošljavanja. Zbog velike potražnje za domaćim proizvodima, ovaj sektor konstantno raste, a postoji i veliki izvozni potencijal, naročito u zemlje Evropske unije i ostale susjedne države.

Ovaj sektor suočava se s problemima poput visoke cijene sirovina, neuređenosti tržišta, ali i prilika za povećanje izvoza. Zakonodavna regulativa i kontrola kvaliteta također moraju biti poboljšane kako bi se osigurala konkurentnost na međunarodnom tržištu.

Hemijska industrija u potrebi za ekološkom modernizacijom

Hemijska industrija u Bosni i Hercegovini obuhvata proizvodnju hemikalija, gnojiva, farmaceutskih proizvoda te proizvodnju plastike i proizvoda od gume. Ovaj sektor ima veliki potencijal, ali se suočava s određenim izazovima u vezi s modernizacijom proizvodnje, usklađivanjem s ekološkim standardima i otvaranjem novih tržišta.

HIFA Group Tešanj – HIFA je lider u distribuciji naftnih derivata u BiH, ali također igra važnu ulogu u hemijskoj industriji, naročito u segmentu proizvodnje i distribucije industrijskih hemikalija. HIFA Grupa ima široku mrežu partnera i opskrbljuje mnoge industrije u BiH i regionu.

Sisecam Soda Lukavac je jedna od vodećih kompanija za proizvodnju sode u BiH i regionu. Ova turska investicija u BiH značajno je unaprijedila hemijsku industriju u zemlji, a proizvodi Sisecama se koriste u industrijama poput staklarstva, deterdženata i proizvodnje papira.

Destilacija Teslić je kompanija specijalizovana za proizvodnju organskih hemijskih proizvoda, prvenstveno drvnog ugljena, eteričnih ulja i srodnih proizvoda. Njihovi proizvodi se koriste u različitim industrijskim sektorima, a značajan dio proizvodnje se izvozi.

Energopetrol d.d. Sarajevo je primarno poznat kao distributer naftnih derivata, no Energopetrol igra značajnu ulogu u distribuciji i proizvodnji hemijskih proizvoda potrebnih za energiju i industriju u BiH.

Hemijska industrija ima veliki potencijal za rast, naročito u segmentu izvoza industrijskih hemikalija i gnojiva. Većina proizvoda se koristi u domaćim industrijama, ali postoji značajan prostor za širenje na međunarodna tržišta. Hemijska industrija također zapošljava veliki broj radnika i direktno je povezana s mnogim drugim sektorima, uključujući poljoprivredu, farmaciju i građevinarstvo.

Ključni izazovi ovog sektora uključuju zastarjelu tehnologiju u nekim dijelovima industrije, potrebu za povećanom ekološkom svijesti i prilagođavanje standardima EU. Međutim, s obzirom na bogate prirodne resurse i rastuću potražnju za hemijskim proizvodima, postoji značajan potencijal za daljnje širenje i modernizaciju.

Industrija građevinskog materijala – gradi u zemlji i izvozi

Industrija građevinskog materijala u BiH uključuje proizvodnju cementa, cigle, betona, keramičkih pločica i drugih materijala potrebnih za građevinski sektor. Ovaj sektor ima dugogodišnju tradiciju i ključan je za infrastrukturni razvoj zemlje, kao i za regionalni izvoz građevinskih materijala.

HeidelbergCement d.d. Kakanj je jedan od vodećih proizvođača cementa u BiH. HeidelbergCement je dio globalne grupacije, što omogućava visoke standarde proizvodnje i distribucije. Njihov cement koristi se u mnogim važnim infrastrukturnim projektima u zemlji.

Tvornica cementa Lukavac je važna kompanija u sektoru proizvodnje cementa. Tvornica snabdijeva domaće i regionalno tržište kvalitetnim cementom koji se koristi u izgradnji objekata i infrastrukture.

Nexe d.o.o. je proizvođač cigle i drugih građevinskih materijala. Tvrtka je je lider u svojoj oblasti i jedan od najvažnijih dobavljača na tržištu BiH. Njihovi proizvodi su poznati po izdržljivosti i visokom kvalitetu.

Keramika Modus smještena u Bijeljini, poznata je po proizvodnji keramičkih pločica visokog kvaliteta. Njihovi proizvodi se koriste kako na domaćem tržištu, tako i u zemljama regiona.

Industrija građevinskog materijala direktno je povezana s građevinskom industrijom, koja se značajno razvija posljednjih godina. Veliki infrastrukturni projekti, poput izgradnje autocesta, mostova i zgrada, zahtijevaju stalnu potražnju za građevinskim materijalima, što ovaj sektor čini ključnim za ekonomski rast BiH.

Najveći izazov je potreba za modernizacijom proizvodnje i prilagođavanje ekološkim standardima, naročito u pogledu emisije CO2 iz cementnih fabrika. Ipak, rast građevinske industrije i infrastrukturnih investicija u regionu pruža priliku za dalji razvoj i povećanje proizvodnih kapaciteta.

Papirna i ambalažna industrija u trendu rasta

Papirna i ambalažna industrija u Bosni i Hercegovini obuhvata proizvodnju papira, kartonskih proizvoda, ambalaže od različitih materijala te pomoćnih proizvoda za pakovanje. Ovaj sektor se suočava s izazovima, ali i rastućim trendom zbog povećane potrebe za ambalažom u prehrambenoj, farmaceutskoj i drugim industrijama. S obzirom na trend održivog poslovanja, ovaj sektor se sve više okreće ekološkoj proizvodnji ambalaže, reciklaži i upotrebi ekološki prihvatljivih materijala.

Natron-Hayat d.o.o. Maglaj je jedan od najvećih proizvođača papira i kartonske ambalaže u BiH. Kompanija je dio austrijske grupe Mondi, što joj omogućava pristup tehnologijama i tržištima širom Evrope. Njihovi proizvodi uključuju različite vrste papira, te ambalažu za industrijske i komercijalne potrebe.

Grafotisak Grude je jedna od vodećih kompanija za proizvodnju grafičkih proizvoda i ambalaže u Bosni i Hercegovini. Specijalizirani su za štampanje knjiga, kataloga, časopisa, ali i različitih vrsta ambalaže, uključujući kartonske kutije za prehrambene i farmaceutske proizvode. Njihovi klijenti dolaze iz različitih industrija, a kompanija izvozi svoje proizvode u EU.

DS Smith Belišće d.o.o. je dio međunarodne kompanije DS Smith. Ovaj proizvođač specijalizovan je za proizvodnju kartonske ambalaže i rješenja za pakovanje. Sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, DS Smith pruža proizvode koji zadovoljavaju najviše ekološke standarde, s posebnim fokusom na održivost i reciklažu.

Papir Servis d.o.o. Sarajevo je kompanija specijalizovana za reciklažu i proizvodnju papira, kartona i ambalaže od recikliranih materijala. Papir Servis ima ključnu ulogu u promovisanju održivih rješenja u ovom sektoru, pružajući proizvode koji smanjuju negativan utjecaj na okoliš.

Istragrafika d.o.o. Banja Luka je specijalizovana za proizvodnju kartonske ambalaže i štampanih materijala. Njihovi proizvodi se koriste u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji.

Pak Centar d.o.o. Sarajevo proizvodi plastičnu i kartonsku ambalažu za širok spektar proizvoda, uključujući prehrambene proizvode, pića i farmaceutske proizvode.

Papirna i ambalažna industrija u BiH igra značajnu ulogu u lancima snabdijevanja drugih industrija, poput prehrambene, farmaceutske i hemijske industrije. Povećana potražnja za ambalažom, naročito u segmentima kao što su e-trgovina i pakovanje hrane, direktno podstiče rast ovog sektora. Izvoz papirnih i ambalažnih proizvoda također doprinosi ekonomskoj stabilnosti i konkurentnosti BiH na međunarodnom tržištu.

Papirna i ambalažna industrija u BiH obuhvata proizvodnju papira, kartonske ambalaže, plastične ambalaže i drugih proizvoda za pakovanje. Ovaj sektor je važan za logističke lance mnogih drugih industrija, uključujući prehrambenu, farmaceutsku i prerađivačku industriju. Proizvodnja kvalitetne ambalaže pomaže u očuvanju kvaliteta proizvoda i olakšava transport i distribuciju robe.

Glavni izazovi uključuju usklađivanje s ekološkim standardima i povećanu potražnju za recikliranjem i ekološki prihvatljivom ambalažom. Prilike leže u razvoju novih, održivih materijala za ambalažu, kao i u širenju proizvodnih kapaciteta za reciklažu.

Najveći izazovi za ovaj sektor uključuju potrebu za modernizacijom postrojenja, prilagođavanje ekološkim standardima i povećanje kapaciteta reciklaže. Međutim, uz porast potražnje za održivim i ekološki prihvatljivim rješenjima, postoji veliki potencijal za rast, posebno u proizvodnji ambalaže od recikliranih materijala. Kompanije koje se fokusiraju na reciklažu i inovacije u ambalaži imaju priliku da postanu lideri u regionu.

Proizvodnja stakla i keramike

Proizvodnja stakla i keramike u BiH predstavlja značajan segment prerađivačke industrije, s naglaskom na proizvodnju stakla za građevinsku, automobilske i potrošačku industriju, kao i proizvodnju keramičkih proizvoda za domaćinstva, građevinsku industriju i druge namjene.

Sisecam Soda Lukavac je jedan od vodećih proizvođača stakla u regionu. Njihova soda se koristi u proizvodnji stakla, a kompanija je važan regionalni igrač u proizvodnji staklenih proizvoda.

Stolac Glass d.o.o. Stolac se bavi proizvodnjom raznih staklenih proizvoda, uključujući staklene boce, čaše i druge proizvode za domaćinstva i industrijsku upotrebu. Stolac Glass je značajan proizvođač u ovom sektoru i jedan od ključnih izvoznika.

Keramika Modus d.o.o. je kompanija iz Bijeljine specijalizovana za proizvodnju keramičkih pločica za domaćinstva i građevinsku industriju. Njihovi proizvodi su poznati po kvaliteti i dizajnu, te su zastupljeni na domaćem i inostranom tržištu.

Industrija stakla i keramike u BiH pruža sirovine i proizvode za građevinski sektor, domaćinstva, kao i prehrambenu i farmaceutsku industriju. Proizvodnja staklenih ambalaža je važna za prehrambene i farmaceutske proizvode, dok keramičke pločice i proizvodi podržavaju domaću građevinsku industriju.

Sektor se suočava s izazovima vezanim za visoku konkurenciju i ekološke zahtjeve. Međutim, razvoj energetski efikasnih proizvodnih procesa i ekoloških proizvoda nudi značajne prilike za dalji rast.

Elektroindustrija ključna za gospodarstvo i razvoj

Elektroindustrija u Bosni i Hercegovini obuhvata proizvodnju električne opreme, kablova, transformatorskih stanica te uređaja i sistema za distribuciju električne energije. Ova industrija je ključna za tehnološki razvoj zemlje i energetski sektor, pružajući osnovu za modernizaciju i digitalizaciju društva. Elektroindustrija u BiH značajno doprinosi izvozu, posebno u zemlje Evropske unije te je povezana s infrastrukturnim projektima unutar zemlje.

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo je najveća kompanija za proizvodnju, distribuciju i snabdijevanje električnom energijom u zemlji. Iako se prvenstveno bavi energetikom, njena uloga u proizvodnji i održavanju elektroenergetskih sistema čini je ključnim igračem u elektroindustriji.

Energoinvest d.d. Sarajevo je jedna od najvećih i najpoznatijih kompanija iz bivše Jugoslavije. Energoinvest se specijalizovao za proizvodnju opreme za energetiku, kablova, elektroenergetskih sistema te izvođenje inženjerskih projekata. Kompanija je prisutna na međunarodnim tržištima i igra ključnu ulogu u elektroenergetskom sektoru BiH.

Dio Prevent grupacije, Prevent Electric se bavi proizvodnjom električne opreme za automobilsku industriju, što uključuje kablove, senzore i druge komponente. Kompanija je značajan dobavljač za vodeće svjetske brendove automobila.

Hidroelektrane na Drini a.d. Višegrad su ključni proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora u BiH. Pored proizvodnje struje, kompanija je uključena u projekte vezane za razvoj novih energetskih i elektroenergetskih sistema.

Elektroindustrija ima ključnu ulogu u modernizaciji energetske infrastrukture zemlje i omogućavanju tehnološkog napretka. Većina proizvedenih elektroenergetskih komponenti izvozi se u EU i druge zemlje, što značajno doprinosi ekonomiji BiH. Također, ovaj sektor omogućava razvoj digitalnih i pametnih mreža koje su osnova za budući energetski razvoj zemlje.

Najveći izazovi za elektroindustriju uključuju potrebu za modernizacijom proizvodnih kapaciteta, usklađivanjem s evropskim standardima i osiguranje stabilnog snabdijevanja sirovinama. S obzirom na globalnu tranziciju ka obnovljivim izvorima energije, elektroindustrija BiH ima priliku da igra ključnu ulogu u razvoju održivih i pametnih energetskih sistema, posebno kroz proizvodnju opreme za obnovljive izvore energije i elektromobilnost.

Farmaceutska brzorastuća industrija

Farmaceutska industrija, iako blisko povezana s hemijskom industrijom, predstavlja jedan od najbrže rastućih sektora u BiH. Proizvodnja lijekova, medicinskih sredstava, suplemenata i kozmetičkih proizvoda je u porastu, a farmaceutske kompanije iz BiH sve više postaju konkurentne na međunarodnom tržištu.

Bosnalijek d.d. Sarajevo je najveći i najpoznatiji proizvođač lijekova u BiH. Kompanija je prisutna na mnogim tržištima širom svijeta, proizvodeći širok spektar farmaceutskih preparata, uključujući lijekove za terapiju različitih bolesti.

Hemofarm d.o.o. Banja Luka, kao dio STADA grupe, specijalizovao se za proizvodnju generičkih lijekova i medicinskih proizvoda, a njegova proizvodnja zadovoljava najviše evropske standarde.

ZADA Pharmaceuticals d.o.o. Sarajevo je poznata po proizvodnji generičkih lijekova i dodataka prehrani te je jedna od ključnih kompanija u farmaceutskom sektoru u BiH.

Pharmamed d.o.o. Travnik je specijalizovana tvrtka za proizvodnju dodataka prehrani, biljnih preparata i farmaceutskih proizvoda. Njihovi proizvodi se koriste u svakodnevnoj zdravstvenoj zaštiti i prevenciji bolesti.

Farmaceutska industrija doprinosi ekonomiji BiH kroz proizvodnju lijekova i medicinskih proizvoda, što omogućava zemlju da smanji ovisnost o uvozu tih proizvoda. Osim toga, izvoz farmaceutskih proizvoda značajno doprinosi deviznim prilivima.

Farmaceutska industrija suočava se s izazovima u vidu regulacije i standardizacije u skladu sa evropskim i globalnim standardima. Najveći izazovi uključuju pridržavanje strožih međunarodnih standarda kvalitete, kao i visoke troškove istraživanja i razvoja novih lijekova. Međutim, s porastom potražnje za generičkim lijekovima i medicinskim proizvodima, postoje značajne prilike za širenje na inostrana tržišta.

Proizvodnja gume i plastike – izvoz u Evropu

Proizvodnja gume i plastike je još jedan važan sektor unutar prerađivačke industrije Bosne i Hercegovine. Ovaj sektor se bavi proizvodnjom proizvoda od sintetičke gume, plastike i polimera koji se koriste u različitim industrijama, uključujući automobilsku, građevinsku, farmaceutsku i prehrambenu industriju.

Gumarska industrija u BiH obuhvata proizvodnju proizvoda od gume, uključujući auto gume, gumene cijevi, brtve i druge gumene proizvode koji se koriste u različitim industrijama, poput automobilske, građevinske i prehrambene industrije. Ovaj sektor omogućava inovativna rješenja u vidu laganih i izdržljivih materijala, što je posebno važno za automobilsku industriju, gdje postoji potreba za smanjenjem težine vozila i povećanjem efikasnosti.

TMD Group d.o.o. Gradačac se bavi proizvodnjom gumenih i plastičnih komponenti za automobilsku industriju. Njihovi proizvodi se izvoze na zahtjevna tržišta poput Njemačke i Francuske, gdje se koriste u automobilima poznatih brendova kao što su Volkswagen i BMW.

Enker d.d. Tešanj je kompanija koja proizvodi različite plastične komponente, prvenstveno za automobilsku industriju, ali i za druge sektore. Njihovi proizvodi se koriste u automobilima, ali i u industrijskoj opremi i mašinama.

Plastoflex d.o.o. Gračanica je kompanija specijalizovana za proizvodnju plastičnih proizvoda, uključujući cijevi, ambalažu i druge komponente. Plastoflex ima razvijen izvoz u zemlje EU i regiona. Plastoflex proizvodi širok asortiman plastičnih proizvoda, uključujući ambalažu, cijevi i druge plastične proizvode za industrijsku i potrošačku upotrebu. Ova kompanija ima značajnu ulogu u lokalnoj i regionalnoj industriji plastike.

Sarajevska industrija gume d.d. Sarajevo (SIGMA) je jedan od vodećih proizvođača gumenih proizvoda u BiH, koji proizvodi širok spektar proizvoda za autoindustriju, kao i proizvode za građevinske i industrijske aplikacije.

Cimos TMD Gradačac, dio Cimos grupacije, je kompanija koja se bavi proizvodnjom gumenih dijelova za automobilsku industriju. Njihovi proizvodi se izvoze širom Evrope i koriste ih mnogi svjetski proizvođači automobila.

Bekto Precisa d.o.o. Goražde proizvodi plastične i gumene komponente za automobilsku industriju, elektronske uređaje i druge industrije. Njihovi proizvodi se izvoze u brojne zemlje, a klijenti su renomirani međunarodni brendovi.

Sarajevska Pivara d.d. Sarajevo osim svoje osnovne djelatnosti, Sarajevska Pivara proizvodi plastičnu ambalažu za svoje proizvode, a također opskrbljuje i druge prehrambene i pića industrije sa ambalažom.

Industrija gume i plastike igra ključnu ulogu u opskrbi drugih sektora potrebnim materijalima i proizvodima. Pakovanje, proizvodnja komponenti i industrijski proizvodi čine značajan dio industrijske proizvodnje, posebno za potrebe automobilske, prehrambene i građevinske industrije. Pored toga, ovaj sektor doprinosi izvozu, posebno u zemlje EU, što pozitivno doprinosi platnoj bilanci zemlje.

Glavni izazovi uključuju potrebu za usklađivanjem sa ekološkim standardima u proizvodnji plastike te zahtjevi za većim recikliranjem plastičnih proizvoda. Prilike leže u razvoju bio-razgradivih plastičnih materijala i tehnologija za smanjenje ekološkog otiska industrije.

Izazovi uključuju konkurenciju s jeftinijim gumarskim proizvodima iz Azije i potrebu za modernizacijom postrojenja. Međutim, povećana potražnja za kvalitetnim gumarskim proizvodima u Evropi pruža priliku za daljnji razvoj ovog sektora, posebno u automobilskoj industriji.

Industrija kože i obuće i dalje važan sektor

Industrija kože i obuće u BiH ima dugu tradiciju i predstavlja važan sektor u prerađivačkoj industriji zemlje. Ova industrija obuhvata proizvodnju kože, kožne galanterije, obuće i drugih proizvoda, koji se većim dijelom izvoze na tržišta EU.

Prevent Group je jedna od najvećih kompanija u BiH i vodeći proizvođač u automobilskoj industriji, specijalizovan za proizvodnju presvlaka od kože i tekstila za automobilska sjedišta. Osim toga, Prevent proizvodi obuću i druge kožne proizvode.

Bema d.o.o. Banja Luka je proizvođač obuće, specijalizovana za izradu obuće za renomirane evropske brendove. Kompanija izvozi veliki dio svoje proizvodnje na strana tržišta.

Dermal d.o.o. Kotor Varoš proizvodi zaštitnu i radnu obuću te je jedan od vodećih proizvođača u ovom segmentu u BiH. Njihovi proizvodi se izvoze u zemlje EU.

Postojeće strane kompanije koje posluju u zemlji također vide kao prednost poslovanja i proizvodnje – nižu cijenu rada u BiH od država Evropske unije. Slovenska kompanija Alpina koja se našla u problemima odlučila je preseliti proizvodne pogone u BiH, priopćeno je polovicom augusta ove godine. Poslovanje s gubitkom nastavilo se naime i ove godine, a sljedeće bi godine, prema planovima Alpine, trebalo poslovati oko pozitivne nule. U Sloveniji, Alpina zapošljava 331 od ukupno 948 zaposlenika u cijeloj grupi. U nadolazećim mjesecima tvrtka će iz Žira preseliti dio svojih proizvodnih linija: montažnu liniju obuće za alpsko skijanje, obuće za skijaško trčanje i planinarenje te tvornicu čipsa. U Alpini su zaustavili razvoj modne obuće, ali i dalje proizvode stare modele za svoju prodajnu mrežu.

Proizvodnja će se iz Slovenije preseliti u tvornicu u općini Tešanj, gdje je nakon zatvaranja preseljena i proizvodnja iz Sarajeva. Alpina ima i proizvodnju u Kini, gdje proizvodi dio obuće za skijaško trčanje nižeg cjenovnog ranga te laganu planinarsku i urbanu obuću.

Alpina dugoročno planira ostati vodeći proizvođač obuće za skijaško trčanje – za zimsku sezonu 2024./25. potpisali su ugovor i s aktualnim prvacima u skijaškom trčanju – Norvežanima. Od 2022. Alpina je u vlasništvu češke tvrtke K&H.

Industrija kože i obuće zapošljava veliki broj radnika, posebno u ruralnim područjima, i značajno doprinosi izvozu. Proizvodi ove industrije, posebno kožna galanterija i obuća, poznati su po kvaliteti i konkurentnosti na međunarodnim tržištima.

Ovaj sektor se suočava s izazovima u vidu globalne konkurencije i potreba za modernizacijom proizvodnih procesa. Međutim, postoje značajne prilike u proizvodnji visokokvalitetne obuće i kožnih proizvoda za zahtjevna inostrana tržišta.

Industrija boja i lakova kao podrška građevinskoj i drvnoj industriji

Industrija boja i lakova u BiH obuhvata proizvodnju različitih vrsta boja, premaza i lakova koji se koriste u građevinskoj industriji, industriji namještaja, kao i u automobilskoj industriji. Ova industrija pruža osnovne materijale za mnoge sektore i ključna je za završnu obradu proizvoda u različitim industrijama.

TIKKURILA d.o.o. Sarajevo je međunarodni proizvođač boja i premaza, a u BiH ima značajno prisustvo. Njihovi proizvodi uključuju boje za unutrašnje i vanjske radove, te premaze za drvene i metalne površine.

Helios d.o.o. Sarajevo je još jedna kompanija specijalizovana za proizvodnju industrijskih i dekorativnih boja, uključujući premaze za automobile, namještaj te proizvode za građevinsku industriju. Kompanija posluje na domaćem i inostranom tržištu.

Chromos-Svjetlost d.o.o. proizvodi razne vrste boja i premaza, uključujući boje za unutrašnje zidove, fasade, drvo i metal. Njihovi proizvodi se široko koriste u građevinskoj industriji BiH.

Industrija boja i lakova podržava mnoge druge industrije, uključujući građevinsku i drvnu industriju, pružajući potrebne materijale za završnu obradu proizvoda. Sektor takođe doprinosi izvozu, jer se značajan dio proizvoda izvozi na tržišta EU i regiona.

Glavni izazov ove industrije je usklađivanje sa ekološkim propisima, posebno u vezi sa smanjenjem štetnih hemikalija u proizvodima. Postoji velika prilika za razvoj ekoloških boja i premaza, koji postaju sve traženiji na evropskim i globalnim tržištima.

Tekstilna industrija se oporavlja kao jedan od najvećih poslodavaca

Tekstilna industrija u BiH ima dugu tradiciju, ali je, kao i u mnogim drugim zemljama, doživjela pad tokom tranzicije iz socijalističkog sistema. Ipak, posljednjih godina, ovaj sektor bilježi oporavak, zahvaljujući modernizaciji proizvodnje i sve većem izvozu u zemlje Evropske unije.

Alma Ras Olovo je lider u proizvodnji donjeg rublja i odjeće u BiH. Njihovi proizvodi su visokog kvaliteta i prodaju se širom regiona, a Alma Ras posluje i na međunarodnim tržištima, izvozeći svoje proizvode u zemlje Evropske unije.

Prevent Group je globalna kompanija s poslovnim centrima u BiH, koja se bavi proizvodnjom auto-presvlaka, ali i odjeće i obuće. Ova kompanija je poznata po saradnji s najvećim svjetskim automobilskim brendovima, kao i po proizvodnji tekstilnih proizvoda za mnoge poznate brendove.

Kula d.d. Gradačac je jedna od najstarijih tekstilnih fabrika u BiH, specijalizovana za proizvodnju tekstilnih materijala i konfekcije. Kula proizvodi širok spektar tekstilnih proizvoda, a veliki dio njihove proizvodnje ide na izvoz.

Sanino Derventa je najveći proizvođač obuće u BiH i ima dugu tradiciju saradnje s poznatim međunarodnim brendovima poput Nike-a i Adidas-a. Njihova proizvodnja obuće prepoznata je po kvalitetu i preciznosti.

KOTEX d.o.o. Tešanj je jedan od vodećih proizvođača zaštitne i radne odjeće u BiH. Njihovi proizvodi se koriste u industrijama koje zahtijevaju specifične standarde zaštitne opreme.

Bellissima d.o.o. Sarajevo je domaći brend ženske odjeće sa značajnim prisustvom na tržištu BiH i regiona. Njihovi proizvodi uključuju modnu odjeću visokog kvaliteta.

Tekstilna industrija obuhvata proizvodnju odjeće, obuće i tekstilnih proizvoda za domaćinstva. Tekstilna industrija je jedan od najvećih poslodavaca u BiH, naročito u manjim gradovima i ruralnim sredinama. Većina proizvodnje je orijentisana na izvoz, posebno u zemlje Evropske unije, što ovu industriju čini važnom za vanjskotrgovinsku bilancu BiH.

Tekstilna industrija suočava se s izazovima u vezi s konkurencijom iz zemalja s nižim troškovima rada, poput Kine i Bangladeša. Ipak, BiH ima prednost zbog geografske blizine evropskim tržištima i kvalifikovane radne snage. Modernizacija proizvodnih pogona i usvajanje novih tehnologija predstavljaju ključne prilike za dalji razvoj ovog sektora.

Proizvodnja električnih uređaja i elektronike

Industrija električnih uređaja i elektronike je u porastu u Bosni i Hercegovini, sa brojnim kompanijama koje proizvode različite električne komponente, uređaje i opremu za domaće i međunarodno tržište. Ovaj sektor je izuzetno važan za tehnološki razvoj zemlje i podržava širok spektar industrijskih grana.

Cromex d.o.o. Banja Luka se bavi proizvodnjom i montažom električnih komponenti, uključujući elektroinstalacione uređaje, sisteme za kontrolu i automatizaciju te druge električne proizvode.

Vokel d.o.o. Sarajevo se bavi proizvodnjom i distribucijom elektromaterijala, kućanskih aparata i opreme za industrijsku upotrebu. Njihovi proizvodi se koriste u mnogim industrijama, kao i u domaćinstvima širom Bosne i Hercegovine.

Bekto Precisa d.o.o. Goražde, osim proizvodnje plastičnih i metalnih komponenti, tvrtka je aktivna i u industriji elektronike, proizvodeći elektroničke dijelove za automobile, bijelu tehniku i druge industrije.

Električna i elektronska industrija doprinosi rastu tehničke industrije u BiH, stvarajući visokokvalitetne proizvode za domaće tržište i izvoz. Ovaj sektor također doprinosi tehnološkoj modernizaciji industrije, stvarajući inovativne i sofisticirane elektroničke proizvode koji nalaze primenu u mnogim sferama života.

Industrija električnih uređaja suočava se s brzim razvojem tehnologije i konkurencijom s globalnim igračima. Međutim, postoje prilike za daljnji razvoj kroz inovacije i razvoj specijalizovanih elektronskih komponenti, posebno za automobilski i IT sektor.

U okviru Sarajevske energetske i klimatske sedmice koja se održala od 23. – 27.09.2024., održan je zajednički sastanak Udruženja za elektromobilnosti i Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima koja djeluju pri Privrednoj/Gospodarskoj komori FBIH.

Sastanak je održan uz prisustvo velikog broja članova ispred kompanija iz oblasti automobilske industrije, elektroenergetike, elektroindustrije, saobraćaja, zaštite okoliša, distribucije nafte i naftnih derivata te iz još nekih drugih djelatnosti vezanih uz sektor. Cilj sastanka je bio rezimirati protekle aktivnosti, predstaviti aktuelno stanje sa osvrtom na izazove uz njihova potencijalna rješenja te dati plan predstojećih aktivnosti, izvestili su iz komore.

U uvodnom izlaganju, Anela Karahasan, sekretar pomenutih Udruženja je dala osvrt na protekle aktivnosti Udruženja za elektromobilnost, gdje je posebno pozdravljena inovacija kompanije Core d.o.o. Sarajevo predstavljanjem prvog bosanskohercegovačkog električnog skutera.

Pozdravljen je i pomak u Tuzlanskom kantonu, koji je iz naknada od Eko taksija raspisao javni poziv za izgradnju punionica. Istovremeno, istaknuto je kako je i dalje jedna od ključnih barijera razvoju elektromobilnosti u BiH nedovoljno razvijena infrastruktura, gdje dominiraju većinom spore punionice i samo jedna brza duž cijelog Koridora. Dodatni gorući problem osim ishodovanja građevinske dozvole je i cijena za uslugu punjenja, gdje vlasnici punionica uz ugostiteljske objekte, tržne centre, hotele i sl., za ove usluge vrše naplatu u rangu od 5 do 50 KM na sporom AC punjaču, što je znatno više od stvarnog utroška električne energije.

U zaključku panela konferencije, panelisti su potvrdili je za značajniji razvoj elektromobilnosti u BiH, ujedno kao novog poslovnog modela neophodan zajednički strateški pristup javnog i privatnog sektora, upravo pod okriljem prvog dana SECW konferencije: „Zajedno prema karbonskoj neutralnosti“.

Glavni izazovi i šanse prerađivačke industrije

Prerađivačka industrija Bosne i Hercegovine suočava se s brojnim izazovima, ali istovremeno nudi značajne šanse za rast i razvoj. Ključni izazovi uključuju zastarjelu infrastrukturu, ograničene investicije u tehnologiju i inovacije, manjak kvalificirane radne snage te birokratske prepreke koje otežavaju poslovanje i izvoz. Također, fragmentiranost tržišta i politička nestabilnost dodatno otežavaju dugoročno planiranje i privlačenje stranih investicija.

S druge strane, prerađivačka industrija BiH ima velike potencijale, zahvaljujući svojoj bogatoj prirodnoj resursnoj bazi, geografskom položaju te tradiciji u sektorima poput metaloprerađivačke, drvne i prehrambene industrije. Proizvođači u sektorima drvne, tekstilne, prehrambene i metaloprerađivačke industrije imaju priliku iskoristiti sve veći interes međunarodnih tržišta za kvalitetne proizvode po konkurentnim cijenama.

Modernizacija tehnologije, veći naglasak na inovacije, digitalizacija proizvodnih procesa i integracija u globalne lance vrijednosti ključni su za dugoročan uspjeh.

Značajnu ulogu u razvoju industrije imat će pristup stranim tržištima, prilagođavanje evropskim standardima i regulacijama te ekološka održivost. Poboljšanje energetske efikasnosti, povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije i uvođenje zelenih tehnologija doprinijet će konkurentnosti industrije, kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu. Sa strateškim planiranjem, podrškom države i intenzivnijim ulaganjima, prerađivačka industrija u BiH može postati važan pokretač ekonomskog rasta, zapošljavanja i održivog razvoja u budućnosti.