Informacije i komunikacije u suvremeno doba: Sve veća važnost za razvoj

Informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) postale su ključni dio modernog društva i ekonomije u Bosni i Hercegovini, kao i širom svijeta. Razvoj ovog sektora omogućio je brže i učinkovitije komuniciranje, širenje informacija te unaprijedio gotovo sve aspekte svakodnevnog života. U Bosni i Hercegovini, sektor informacija i komunikacija igra sve važniju ulogu u gospodarstvu i društvu, iako se suočava s izazovima u pogledu infrastrukturnih ulaganja, regulatornih okvira i digitalne pismenosti.

Razvoj sektora informacija i komunikacija u Bosni i Hercegovini, uključujući tehnološki napredak, infrastrukturu, ulogu telekomunikacijskih tvrtki i medija – suočava se s više izazova, ali i prilika.

Bosna i Hercegovina, kao zemlja u tranziciji, doživjela je značajan napredak u razvoju informacijsko-komunikacijskih tehnologija od završetka rata 1990-ih godina. Kao dio šireg trenda digitalizacije, uvođenje suvremenih tehnologija, telekomunikacijskih mreža i internetskih usluga značajno je unaprijedilo komunikaciju i dostupnost informacija u zemlji.

Jedan od ključnih faktora u razvoju ovog sektora je liberalizacija tržišta telekomunikacija, koja je započela 2006. godine. Prije liberalizacije, telekomunikacijski sektor bio je pod monopolom nekoliko državnih kompanija. Uvođenjem konkurencije na tržištu, omogućeno je poboljšanje kvalitete usluga, smanjenje cijena i širenje ponude, što je dovelo do povećanja broja korisnika interneta, mobilnih i fiksnih telefona.

Telekomunikacijska infrastruktura hvata korak s vremenom

Telekomunikacijska infrastruktura u Bosni i Hercegovini sastoji se od nekoliko ključnih elemenata, uključujući fiksnu i mobilnu telefoniju, internetske mreže i optičku infrastrukturu. Iako se sektor značajno razvija, postoje regionalne razlike u kvaliteti i dostupnosti telekomunikacijskih usluga, s boljom pokrivenošću u urbanim područjima u odnosu na ruralna.

Mobilna telefonija predstavlja najvažniji segment telekomunikacijskog sektora. Prema podacima Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), u zemlji djeluju kao najveći tri glavna mobilna operatera: BH Telecom, Mtel i HT Eronet. Tri bosanskohercegovačka telekom operatera u 2023. godini zajedno su ostvarila prihod od milijardu i 500 milijuna maraka, govore podaci bonitetne kuće CompanyWall. Ove kompanije pružaju usluge mobilne telefonije i podatkovnih usluga, uključujući pristup internetu putem mobilnih mreža. Uvođenje 4G mreže 2019. godine značajno je unaprijedilo brzinu i kvalitetu internetskih usluga, dok se očekuje uvođenje 5G tehnologije u budućnosti, što će dodatno poboljšati kapacitete mobilnih mreža.

Uz spomenuta tri najveća teleoperatera na tržištu posluje još nekoliko manjih koji se bore za svoju poziciju, najčešće nuđenjem jeftinijih opcija. Poput Telemacha ili javne kompanije Hrvatske telekomunikacije Mostar.

Fiksna telefonija u Bosni i Hercegovini doživjela je pad popularnosti posljednjih godina, zbog sve veće prisutnosti mobilnih mreža i internetskih komunikacijskih usluga. Iako i dalje postoji određeni broj korisnika fiksne telefonije, većina građana i tvrtki koristi mobilne telefone za komunikaciju. Glavni pružatelji usluga fiksne telefonije također su BH Telecom, Mtel i HT Eronet.

Pristup internetu postao je ključan za svakodnevno funkcioniranje građana, poslovnog sektora i obrazovnog sustava u Bosni i Hercegovini. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, penetracija interneta u zemlji iznosi oko 72 posto, a taj broj raste iz godine u godinu. Većina korisnika interneta koristi širokopojasne veze, uključujući DSL, optičke mreže i mobilni internet.

Razvoj optičke infrastrukture omogućio je brže i stabilnije internetske veze, posebno u urbanim područjima. Ipak, u ruralnim dijelovima zemlje još uvijek postoje izazovi u pogledu pristupa brzim internetskim vezama, što usporava digitalnu transformaciju u tim regijama.

Uloga medija i digitalnih komunikacija raste

Sektor informacija u Bosni i Hercegovini obuhvaća širok spektar medija, uključujući televiziju, radio, novine i online medije. Digitalna transformacija promijenila je način na koji građani pristupaju informacijama, s porastom korištenja internetskih portala, društvenih mreža i mobilnih aplikacija za vijesti i komunikaciju.

Televizija ostaje najpopularniji medij u Bosni i Hercegovini, s brojnim nacionalnim, regionalnim i lokalnim TV postajama. BHRT, kao javni servis, igra važnu ulogu u informiranju građana, uz komercijalne TV postaje poput FTV-a i RTV BN-a. Digitalizacija TV signala omogućila je bolju kvalitetu slike i širi raspon kanala, dok je radio i dalje važan izvor informacija, osobito u ruralnim područjima.

Online mediji i portali sve više preuzimaju primat kao izvor informacija. Platforme poput Klix.ba, Avaz.ba, Bljesak.info i druge, postale su glavni izvor vijesti za veliki broj građana. Digitalne platforme omogućuju brže širenje informacija, ali istovremeno otvaraju pitanja o kvaliteti informacija, širenju dezinformacija i potrebi za regulacijom online sadržaja.

Društvene mreže, poput Facebooka, Instagrama, Twittera i YouTubea, postale su ključni alati za komunikaciju, dijeljenje informacija i interakciju među građanima. One igraju važnu ulogu u političkom, društvenom i kulturnom životu Bosne i Hercegovine, ali istovremeno predstavljaju izazov u pogledu regulacije i zaštite privatnosti korisnika.

Digitalna pismenost i izazovi digitalne transformacije

Unatoč napretku u razvoju infrastrukture i porastu broja korisnika interneta, Bosna i Hercegovina i dalje se suočava s izazovima u pogledu digitalne pismenosti. Digitalna pismenost podrazumijeva sposobnost korisnika da se služe digitalnim tehnologijama na siguran i učinkovit način. Nedostatak digitalnih vještina prisutan je posebno među starijom populacijom, osobama u ruralnim područjima i socijalno ugroženim skupinama.

Edukacija o korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija postala je prioritet, a brojne organizacije i institucije rade na poboljšanju digitalne pismenosti kroz obrazovne programe i radionice. Škole, fakulteti i nevladine organizacije igraju ključnu ulogu u obrazovanju mladih o prednostima i rizicima korištenja digitalnih tehnologija.

Regulacija informacijskih i komunikacijskih tehnologija u Bosni i Hercegovini pod ingerencijom je Regulatorne agencije za komunikacije (RAK). Ova agencija odgovorna je za regulaciju telekomunikacija, audiovizualnih medijskih usluga i internetskih usluga. RAK osigurava provođenje zakona o komunikacijama, izdaje licence operaterima i nadgleda pridržavanje standarda u sektoru.

RAK također igra važnu ulogu u osiguravanju konkurentnosti na tržištu, što je omogućilo uvođenje novih telekomunikacijskih usluga i smanjenje cijena za krajnje korisnike. Ipak, potrebna su dodatna poboljšanja u pogledu ubrzavanja procedura za izdavanje licenci i pojednostavljenja regulatornih procesa.

Prilike u razvoju informacijskog i komunikacijskog sektora

Sektor informacija i komunikacija u Bosni i Hercegovini suočava se s brojnim izazovima, ali također pruža značajne prilike za rast i modernizaciju. Jedan od ključnih izazova je nedovoljna pokrivenost ruralnih područja. Iako su urbani dijelovi zemlje dobro pokriveni telekomunikacijskim mrežama, ruralna područja još uvijek pate od nedostatka pristupa brzom internetu i telekomunikacijskim uslugama. Ovo pak ograničava mogućnosti za razvoj digitalnih usluga i komunikaciju u tim područjima.

Nedostatak investicija u infrastrukturu su također veliki izazov. Unatoč napretku u razvoju optičkih mreža i mobilne infrastrukture, potrebne su dodatne investicije za modernizaciju postojećih mreža i uvođenje 5G tehnologije.

Regulacija digitalnih medija i sadržaja također kaska s potrebnim unaprjeđenjem. S rastom online medija i društvenih mreža, postaje sve važnije razviti učinkovitiji regulatorni okvir koji će osigurati točne i provjerene informacije te se boriti protiv širenja lažnih vijesti i dezinformacija.

S druge strane, sektor informacija i komunikacija u BiH pruža brojne prilike za rast.

Porast internetskih korisnika i širenje e-usluga otvaraju mogućnosti za razvoj novih digitalnih platformi, aplikacija i startupa. Poduzetnici i inovatori u ICT sektoru imaju priliku kreirati nove proizvode i usluge koje će unaprijediti kvalitetu života građana i poslovanje.

Modernizacija telekomunikacijske infrastrukture omogućit će Bosni i Hercegovini bolje povezivanje s međunarodnim tržištima, što je posebno važno za razvoj sektora usluga i izvoza digitalnih proizvoda.

Sektor informacija i komunikacija u Bosni i Hercegovini zato igra ključnu ulogu u modernizaciji gospodarstva i svakodnevnog života. Telekomunikacijska infrastruktura, digitalni mediji i društvene mreže postali su neizostavni dijelovi društva, unatoč izazovima s kojima se sektor suočava.

Uz potrebna ulaganja u infrastrukturu, poboljšanje regulatornih okvira i jačanje digitalne pismenosti, Bosna i Hercegovina ima i potencijal da postane još konkurentnija na globalnom tržištu digitalnih usluga. Razvoj ovog sektora ključan je za budući gospodarski rast i bolju integraciju u suvremene tokove informacija i komunikacija.