Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane: Bogata tradicija te sve veći potencijal i prilike

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane čine bitan segment ugostiteljstva i turističke industrije u Bosni i Hercegovini. Smještajni kapaciteti, restorani i povezane usluge odražavaju gospodarsku snagu zemlje te imaju snažan utjecaj na rast i razvoj drugih povezanih sektora kao što su poljoprivreda, trgovina, promet i građevinarstvo.

Kroz povijesni kontekst, hanovi i karavansaraji predstavljali su rane oblike ugostiteljstva u Bosni i Hercegovini, dok modernizacija dolazi s austrougarskim razdobljem, a turistički bum počinje tijekom socijalističke Jugoslavije.

Ovaj sektor prolazi kroz transformaciju posljednjih desetljeća, uz izazove koje donosi globalizacija, povećanje konkurencije, modernizacija i promjene u ponašanju potrošača. S obzirom na sve veći broj dolazaka turista, posebice iz Europe i Bliskog istoka te rast interesa za avanturistički, kulturni i ruralni turizam, Bosna i Hercegovina ima sve preduvjete za daljnji razvoj smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta.

Osmanlijski period i utemeljenje ugostiteljstva

Osmanlijski period, koji je trajao od 15. do kraja 19. stoljeća, postavio je temelje za razvoj ugostiteljstva u Bosni i Hercegovini. Tadašnji hanovi i karavansaraji bili su od vitalnog značaja za trgovce i putnike koji su prelazili kroz regiju. Ovi objekti nisu samo pružali smještaj, već i hranu i piće, čime su služili kao prethodnici modernih ugostiteljskih objekata. Tradicionalna jela koja su se pripremala u hanovima od lokalnih sastojaka poput mesa, povrća, domaćeg kruha i mliječnih proizvoda, postala su prepoznatljivi dio bosanske kuhinje.

Primjerice, u Sarajevu su hanovi poput Kolobare hana bili ključni za trgovačku mrežu, a posjetitelji su mogli uživati u toplim obrocima koji su odražavali bogatstvo lokalne kuhinje. Ova tradicija pružanja smještaja i hrane nastavila se razvijati kroz stoljeća, a mnoga jela iz osmanskog razdoblja i dalje su prisutna u modernim restoranima diljem zemlje.

Dolazak Austro-Ugarske Monarhije 1878. godine donio je značajne promjene u načinu života, infrastrukturi i ugostiteljskim uslugama u Bosni i Hercegovini. Austrijanci su uveli nove standarde u ugostiteljstvo, gradili moderne hotele i restorane te implementirali europske tehnike kuhanja. Hotel Evropa u Sarajevu, otvoren 1882. godine, jedan je od prvih luksuznih hotela u regiji koji je donio moderan pristup smještaju.

Restorani su počeli nuditi sofisticiranije jelovnike, kombinirajući lokalne bosanske specijalitete s međunarodnim tehnikama kuhanja, što je privlačilo goste iz cijelog svijeta. Tijekom ovog perioda, ugostiteljstvo je postalo temelj urbanog života, osobito u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i drugim većim gradovima.

Tijekom razdoblja socijalističke Jugoslavije (1945. – 1990.), turizam i ugostiteljstvo postali su strateški sektori za Bosnu i Hercegovinu. Masovni turizam počinje se razvijati krajem 1960-ih, a veliki hoteli, planinska odmarališta i ljetovališta grade se kao dio socijalističkog plana za promicanje domaćeg i međunarodnog turizma. Olimpijske igre 1984. godine, održane u Sarajevu, dale su snažan poticaj razvoju zimskih turističkih odredišta poput Jahorine i Bjelašnice, što je znatno povećalo međunarodnu vidljivost Bosne i Hercegovine.

Razvoj ljetnih turističkih destinacija, poput Neuma, jedini bosanskohercegovački grad na Jadranskoj obali, omogućio je privlačenje turista iz cijele Jugoslavije i drugih zemalja. Ovaj period obilježava rast popularnosti socijalnih odmarališta i hotela koji su nudili pristupačne cijene i jednostavne usluge, osiguravajući odmor širokom sloju stanovništva.

Nakon rata 1990-ih godina, sektor turizma i ugostiteljstva bio je devastiran. Veći dio infrastrukture bio je uništen ili oštećen, a broj turista drastično smanjen. Međutim, poslijeratni period obilježen je procesom obnove i modernizacije. Uložena su značajna sredstva u obnovu hotela, restorana i infrastrukture. Strani investitori prepoznali su potencijal Bosne i Hercegovine kao turističke destinacije, a mnogi stari hoteli su renovirani, dok su novi izgrađeni prema suvremenim standardima.

Zahvaljujući međunarodnim potporama i povećanoj potražnji za kulturnim i avanturističkim turizmom, sektor ugostiteljstva počeo je doživljavati rast. Sarajevo je postalo atraktivno odredište za turiste koji žele istražiti povijest Balkana, dok prirodne ljepote poput Nacionalnog parka Sutjeska, rijeke Neretve i vodopada Kravice privlače ljubitelje prirode.

Kako je ugostiteljstvo raslo kroz povijest i mijenjalo se, tako ga sad mijenja zakonodavstvo BiH u 21. stoljeću. Primjerice, novi Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje i Pravilnik o uslovima za posebne prostore za pušenje u smislu izuzetaka od zabrane pušenja.

Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine i Federalna uprava za inspekcijske poslove potkraj augusta organizovale su jednodnevno savjetovanje posvećeno provedbi novog spomenutog zakona. Događaj je okupio predstavnike kantonalnih inspekcijskih organa, pružajući im potrebne smjernice za efikasnu provedbu ovih zakonskih rješenja, koja donose značajne promjene za vlasnike ugostiteljskih objekata, ali i za širu javnost.

Naime, novi zakon strogo zabranjuje pušenje u svim zatvorenim javnim prostorima, uključujući ugostiteljske objekte, radna mjesta i javni prijevoz. Ova zabrana obuhvata duhanske i biljne proizvode za pušenje, nargile i vodene lule, dok upotreba tehnologije zagrijavanja duhana nije zabranjena. Cilj savjetovanja bio je pružanje uvida u relevantne zakonske odredbe kao i jasne smjernice iz Pravilnika koje detaljnije objašnjavaju izuzetke od zabrane pušenja te razmjenu iskustava i informacija s terena i iz prakse.

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, u uvodnom govoru, naglasio je važnost prilagođavanja ugostitelja novim zakonskim okvirima. „Vlasnici ugostiteljskih objekata dužni su uskladiti svoj rad s odredbama Pravilnika u roku od šest mjeseci. Kako bismo im olakšali ovaj proces, pokrenuli smo informativnu kampanju i niz edukativnih sadržaja za predstavnike Horeca sektora. Jednako važni su i inspekcijski organi, pod čijim budnim nadzorom se proces i odvija.“, istakao je Jašarspahić u vezi novog zakona koji će drastično promijeniti ugostiteljsku sliku BiH, usklađujući ju s praksama razvijenih zemalja.

Jedna od ključnih odredbi Pravilnika odnosi se na obavezu fizičkog odvajanja prostora za pušenje u ugostiteljskim objektima većim od 50 kvadratnih metara, koji moraju biti opremljeni adekvatnim sistemima ventilacije i filtracije zraka. U manjim objektima, gdje se služi samo piće, pušenje može biti dozvoljeno, pod uslovom da su prostori pravilno ventilirani.

Ivana Prvulović, direktorica Federalne uprave za inspekcijske poslove je istakla opredjeljenje Uprave da kroz ovo savjetovanje i buduću saradnju i koordinaciju s kantonalnim inspekcijskim organima pruži maksimalan doprinos i posvećenost primjeni i nadzoru zakonodavstva koje ima ogroman uticaj na zdravlje.

“Ovaj Zakon nije samo pravni okvir, nego i važan alat za zaštitu zdravlja i unapređenje kvalitete života. Njegova primjena ima direktne posljedice na smanjenje izloženosti duhanskom dimu i poticanje zdravijih životnih navika, a uloga inspektora je ključna u osiguravanju dosljednog i efikasnog provođenja propisanih mjera.“, navela je Prvulović, izrazivši nadu da će savjetovanje inspektorima pružiti korisne informacije i razriješiti eventualne dileme te omogućiti da se s povjerenjem suoče sa izazovima koje ovaj Zakon donosi.

Do početka primjena Pravilnika 13. decembra 2024. godine, inspekcijski nadzor će biti savjetodavan, sa ciljem što efikasnijeg prilagođavanja ugostitelja novim propisima. Novčane kazne za prekršaje iznose od 2.000 do 5.000 KM za pravna, odnosno od 300 do 1.000 KM za odgovorna lica. Savjetovanje je zaključeno pozivom predsjednika Jašarspahića i direktorice Prvulović na aktivnu saradnju svih aktera kako bi proces prilagođavanja novim zakonskim odredbama protekao što uspješnije.

Turizam kao jedan od glavnih motora gospodarskog rasta

Turizam i ugostiteljstvo predstavljaju jedan od najvažnijih sektora gospodarstva Bosne i Hercegovine, koji ima velik potencijal za daljnji rast. Turizam direktno doprinosi rastu BDP-a, stvarajući prihod kroz pružanje smještaja, usluživanje hrane, turističke aktivnosti i prodaju lokalnih proizvoda. Prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO), Bosna i Hercegovina bilježi stabilan rast broja turista, s posebnim porastom dolazaka iz zapadne Europe, Bliskog istoka i Kine.

Zimski turizam na Jahorini i Bjelašnici, kao i ljetni turizam u Neumu, ključni su segmenti koji generiraju prihod. Ova sezonalnost turizma donosi prednosti, ali i izazove, jer zahtijeva intenzivno zapošljavanje sezonskih radnika i održavanje infrastrukture tijekom cijele godine. Nadalje, Bosna i Hercegovina postaje sve popularnija destinacija za eko-turizam i avanturistički turizam, što stvara prilike za razvoj novih tipova smještaja i ugostiteljskih kapaciteta.

Sektor ugostiteljstva i smještaja u Bosni i Hercegovini predstavlja važan izvor zapošljavanja, osobito u turističkim centrima. Sezonski radnici igraju ključnu ulogu u održavanju turističkih kapaciteta, posebno u ljetnim i zimskim sezonama. Radna snaga u ovom sektoru kreće se od konobara i kuhara do menadžera hotela, recepcionara i drugih stručnjaka u ugostiteljstvu.

Veliki problem predstavlja odljev kvalificirane radne snage u inozemstvo, posebno u zemlje zapadne Europe, gdje su plaće i radni uvjeti značajno bolji. Mladi radnici često napuštaju Bosnu i Hercegovinu zbog boljih prilika u turizmu i ugostiteljstvu u inozemstvu, što stvara manjak kvalificiranih radnika. Da bi se riješio ovaj problem, potrebne su inicijative za stručno usavršavanje i poboljšanje radnih uvjeta u zemlji.

Sektor ugostiteljstva i smještaja ima značajan utjecaj na lokalni razvoj, osobito u ruralnim i manje razvijenim regijama. Kroz povezanost s lokalnom poljoprivredom i obrtništvom, ugostiteljstvo potiče proizvodnju i plasman domaćih proizvoda. Restorani i hoteli sve češće koriste lokalne sastojke, kao što su hercegovačko vino, domaći sirevi i meso iz lokalnih farmi, čime se stvara dodana vrijednost za lokalnu zajednicu.

Osim toga, rast turizma potiče razvoj druge prateće infrastrukture, poput trgovina, benzinskih postaja, rukotvorinskih obrta i transportnih usluga. Na taj način, ugostiteljstvo doprinosi cjelokupnom gospodarskom rastu, stvarajući radna mjesta i generirajući prihod na lokalnoj i regionalnoj razini.

Raznolika struktura smještaja, od modernog do tradicionalnog

Bosna i Hercegovina nudi raznovrstan spektar smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih objekata, prilagođenih različitim vrstama turista i budžetima. Od luksuznih hotela i restorana, do manjih pansiona, apartmana i kampova, ovaj sektor omogućava prilagodbu potrebama domaćih i stranih gostiju.

Luksuzni hoteli, poput Hotel Evrope i Malak Regency u Sarajevu, Hotel Mepas u Mostaru i Grand Hotel Neuma na Jadranskoj obali, predstavljaju vrhunske smještajne kapacitete koji privlače goste s visokim prihodima. Ovi hoteli nude sofisticirane usluge, uključujući wellness centre, kongresne dvorane i vrhunsku gastronomiju. Njihov doprinos gospodarstvu leži u privlačenju međunarodnih turista, poslovnih putnika i diplomata, što značajno doprinosi turističkim prihodima zemlje.

Wellness i spa turizam posebno je popularan među gostima iz zapadne Europe i Bliskog istoka, koji traže relaksaciju i luksuzne tretmane. Hoteli sa spa sadržajima postali su ključni za privlačenje ovih gostiju, a Bosna i Hercegovina ima značajan potencijal za daljnji razvoj ovog segmenta.

Obiteljski hoteli i pansioni predstavljaju značajan dio smještajnih kapaciteta u Bosni i Hercegovini, osobito u ruralnim i manje urbaniziranim dijelovima zemlje. Ovi objekti pružaju gostima autentično iskustvo boravka u lokalnim zajednicama, nudeći personaliziranu uslugu i domaću kuhinju. Primjeri takvih pansiona mogu se pronaći u blizini Mostara, Blagaja, Trebinja i na planinskim odredištima poput Vlašića.

Seoski turizam također raste, gdje gosti mogu boraviti na lokalnim farmama i sudjelovati u svakodnevnim aktivnostima poput branja voća, pripreme hrane ili čuvanja stoke. Ovaj oblik turizma pomaže očuvanju tradicionalnih običaja i potiče održivi razvoj ruralnih zajednica.

Prirodne ljepote Bosne i Hercegovine, uključujući planine, rijeke i nacionalne parkove, čine ovu zemlju idealnom destinacijom za avanturistički i eko-turizam. Kampovi i planinarske kuće pružaju smještaj ljubiteljima prirode, planinarenja, raftinga i biciklizma. Nacionalni parkovi, kao što su Sutjeska, Una i Prenj, postaju sve popularnije destinacije za turiste koji traže aktivan odmor.

Kampovi u blizini rijeka i jezera nude jednostavan, ali funkcionalan smještaj za avanturiste, dok su planinarske kuće, smještene na planinama kao što su Bjelašnica, Velež i Maglić, privlačne za one koji žele uživati u netaknutoj prirodi.

Gastronomija igra ključnu ulogu u privlačenju turista. Bosna i Hercegovina je poznata po svojoj tradicionalnoj kuhinji, koja uključuje specijalitete kao što su ćevapi, burek, japrak, dolme, janjetina i razni mliječni proizvodi. Restorani diljem zemlje kombiniraju lokalne namirnice s modernim tehnikama pripreme hrane, privlačeći turiste koji žele iskusiti autentične okuse Balkana.

Restorani poput ‘4 Sobe Gospođe Safije’ u Sarajevu i ‘Šadrvana’ u Mostaru poznati su po kvaliteti usluge i inovativnim jelima koja spajaju tradiciju i suvremeni pristup kuhanju. Ovi restorani, uz druge lokalne ugostiteljske objekte, imaju važnu ulogu u jačanju ukupne turističke ponude Bosne i Hercegovine.

Kultura ispijanja kave duboko je ukorijenjena u svakodnevnom životu stanovnika Bosne i Hercegovine. Kafići su ključni dijelovi društvenog života, a mnogi turisti rado posjećuju kafiće kako bi iskusili jedinstvenu atmosferu lokalnih zajednica. Sarajevo, s bogatom baštinom i starim kafićima u Baščaršiji, privlači goste koji žele isprobati tradicionalnu bosansku kafu u autentičnom okruženju.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u periodu januar – juli 2024. turisti su ostvarili 1.059,806 posjeta, što je za 10,9 posto više u odnosu na isti period 2023. godine. Broj dolazaka domaćih turista viši je za 1,9 posto dok su strani turisti ostvarili 15,1 posto više dolazaka u odnosu na isti period 2023. godine. U periodu januar – juli 2024. turisti su ostvarili 2.218,541 noćenje , što je za 8,9 posto više u odnosu na isti period 2023. godine.

Domaći turisti ostvarili su 1,7 posto noćenja više u odnosu na isti period 2023. godine, dok je broj noćenja stranih turista viši za 12,2 posto u odnosu na isti period 2023. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 29,5 posto dok je 70,5 posto učešće stranih turista. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (14,7 posto), Srbije (12,7 posto), Turske (9,5 posto), Saudijske Arabije (9,0 posto), Slovenije (5,9 posto), Njemačke (4,0 posto), SAD (3,2 posto) i Kine sa (2,9 posto) noćenja, što predstavlja 61,9 posto ukupnog broja noćenja. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 38,1 posto noćenja. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti ‘Hoteli i sličan smještaj’ sa učešćem od 94,3 posto.

Po dužini boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu su turisti iz Irana sa 3,9 noći, Kuvajta sa 3,5 noći, Egipata 3,4 noći, Irske i Katara sa po 3,3 te Latvije i Litvanije sa po 3,1 noćenja u prosjeku.

Značajan doprinos BDP-u

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, turizam i ugostiteljstvo čine oko 10 posto BDP-a zemlje, dok sektor smještaja i pripreme hrane izravno doprinosi s približno 3,5 posto BDP-a. Rast ovog sektora je primjetan u posljednjih nekoliko godina, posebice zbog povećanja broja stranih turista. U 2022. godini, Bosna i Hercegovina je zabilježila više od 1,7 milijuna turističkih dolazaka, što je rast od gotovo 40 posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu su strani turisti činili značajan udio, posebno iz zapadne Europe i Bliskog istoka.

S obzirom na sve veći interes za kulturni i avanturistički turizam, Bosna i Hercegovina ima potencijal za daljnji rast prihoda od ugostiteljstva. Smještajni kapaciteti bilježe godišnji porast popunjenosti, dok su gradovi poput Sarajeva, Mostara i Banjoj Luci postali popularne destinacije. Sarajevo i Mostar, primjerice, imaju stopu rasta turista od 15-20 posto godišnje, što je povećalo potražnju za smještajem i dodatnim ugostiteljskim uslugama.

Sektor smještaja i usluga hrane zapošljava više od 50.000 ljudi u Bosni i Hercegovini, a kada se u obzir uzmu sezonski radnici, taj broj raste i do 70.000 tijekom vršnih sezona. Većina zaposlenih je u direktnom kontaktu s gostima, kao što su konobari, kuhari, domaćini i recepcionari, no velik broj zaposlenih je i u pozadinskim operacijama, poput logistike, čišćenja i menadžmenta objekata.

Multiplikativni efekt ovog sektora također je važan, jer stimulira razvoj drugih grana industrije. Poljoprivreda je posebno vezana uz ugostiteljstvo – restorani i hoteli u velikoj mjeri koriste lokalne namirnice, čime se direktno potiče potrošnja domaćih proizvoda i rast ruralnih gospodarstava. Primjerice, restorani u Hercegovini često nabavljaju lokalno proizvedeno vino, maslinovo ulje i pršut, a u planinskim predjelima potražnja za domaćim mesom i mliječnim proizvodima kontinuirano raste.

Ključni izazovi i prilike za razvoj sektora

Jedan od glavnih izazova s kojima se suočava sektor smještaja i ugostiteljstva u Bosni i Hercegovini je odljev kvalificirane radne snage. Velik broj mladih i kvalificiranih radnika odlazi u zapadnoeuropske zemlje u potrazi za boljim plaćama i radnim uvjetima. Ovaj trend stvara manjak radne snage u domaćem sektoru ugostiteljstva, što dovodi do pada kvalitete usluge i otežava održavanje turističkih kapaciteta na najvišoj razini.

Kako bi se ublažio ovaj problem, potrebne su mjere koje će motivirati radnike da ostanu u zemlji. To uključuje poboljšanje plaća i radnih uvjeta, uvođenje programa stručne edukacije te poticanje inovacija u sektoru. Također, razvoj partnerskih programa s međunarodnim ugostiteljskim lancima može pomoći u zadržavanju radne snage kroz obuku i prijenos stručnih znanja.

Bosna i Hercegovina još uvijek ima nedovoljno razvijenu infrastrukturu, posebno u ruralnim i planinskim regijama. Loše ceste, nedostatak javnog prijevoza i slaba povezanost između glavnih gradova i turističkih destinacija predstavljaju ozbiljan izazov za razvoj sektora turizma. Prometna infrastruktura mora biti prioritet za razvoj, kako bi se osigurala lakša dostupnost atrakcijama.
Ulaganja u prometnu mrežu, modernizacija zračnih luka te bolja povezanost ruralnih područja s urbanim središtima ključno su za privlačenje većeg broja turista i razvoj turizma u regijama koje imaju neiskorišteni potencijal.

Siva ekonomija predstavlja ozbiljan problem u sektoru ugostiteljstva u Bosni i Hercegovini, osobito kada je riječ o privatnim smještajnim kapacitetima koji rade bez odgovarajućih dozvola i poreznih prijava. Ova praksa dovodi do nelojalne konkurencije i gubitka prihoda za državu. Borba protiv sive ekonomije zahtijeva jačanje inspekcijskih službi i stvaranje povoljnijih uvjeta za legalizaciju poslovanja.

Digitalizacija i uvođenje online platformi za registraciju i praćenje smještajnih kapaciteta može pomoći u smanjenju sive ekonomije i povećanju transparentnosti.

Broj smještajnih jedinica i objekata u stalnom rastu, kao i prihodi

U posljednjih nekoliko godina, broj smještajnih jedinica u Bosni i Hercegovini kontinuirano raste. Prema podacima iz 2023. godine, u zemlji je registrirano preko 1.200 hotela, pansiona i privatnih smještaja, što je značajan porast u odnosu na prethodne godine. Ova brojka uključuje luksuzne hotele, pansione, apartmane, kampove i hostele, čime je sektor postao prilagodljiv različitim vrstama turista i njihovim budžetima.

Najveći rast bilježe apartmani i privatni smještaji, osobito u turistički atraktivnim područjima poput Sarajeva, Mostara i planinskih regija. Airbnb i slične platforme postaju sve popularniji načini za iznajmljivanje privatnih smještaja, što dodatno stimulira turistički sektor i proširuje dostupnost kapaciteta.

Prihod od turizma u Bosni i Hercegovini iznosio je više od 1,5 milijardi KM u 2022. godini, što predstavlja značajan porast u odnosu na prethodne godine. Strani turisti čine oko 60 posto svih posjeta, a najčešći dolasci su iz zemalja zapadne Europe, kao što su Njemačka, Austrija i Italija, kao i iz zemalja Bliskog istoka, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije.

Posebno se povećao broj turista iz Kine, gdje se Bosna i Hercegovina promovira kao atraktivna destinacija za kulturni turizam. U razdoblju od 2018. do 2022. godine, broj kineskih turista porastao je za čak 85 posto, a ovaj trend nastavlja rasti zahvaljujući specijaliziranim turističkim aranžmanima i promociji putem kineskih turističkih platformi.

Međunarodne investicije igraju ključnu ulogu u razvoju smještajnih kapaciteta i modernizaciji ugostiteljstva u Bosni i Hercegovini. Ulaganja dolaze uglavnom iz zemalja zapadne Europe, Turske i arapskih zemalja. Primjeri takvih investicija uključuju izgradnju luksuznih hotela kao što su Swissôtel Sarajevo i Malak Regency, koji su postali sinonimi za vrhunski smještaj i uslugu u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Ovi objekti privlače poslovne ljude, diplomate i turiste iz cijelog svijeta, čime se dodatno povećava atraktivnost Sarajeva kao međunarodne turističke destinacije.

Međunarodne investicije također uključuju proširenje Jahorine kao skijaškog centra. Investitori su prepoznali potencijal ovog zimskog odmarališta i uložili značajna sredstva u modernizaciju ski-staza, žičara i infrastrukture, što je rezultiralo povećanjem broja turista, osobito tijekom zimske sezone. Jahorina je time postala konkurentna destinacija za skijanje, privlačeći goste iz regije, ali i iz zapadnoeuropskih zemalja.

Bosna i Hercegovina ima bogatu prirodnu i kulturnu baštinu, ali još uvijek nije dovoljno prepoznata na međunarodnoj turističkoj sceni. Unatoč rastućem interesu za avanturistički, kulturni i eko-turizam, zemlja se suočava s nedostatkom međunarodne promocije. Da bi se iskoristio puni potencijal, potrebni su koordinirani napori turističkih organizacija, vlade i privatnog sektora kako bi se poboljšala vidljivost Bosne i Hercegovine na globalnom tržištu.

Sudjelovanje na međunarodnim turističkim sajmovima, bolja upotreba digitalnog marketinga te promocija putem društvenih mreža ključni su za privlačenje većeg broja međunarodnih turista.

Primjeri poslovnih subjekata kao pokazatelj mogućnosti diljem zemlje

Bosna i Hercegovina ima veliki broj poslovnih subjekata u sektoru smještaja i ugostiteljstva koji igraju ključnu ulogu u oblikovanju turističke ponude zemlje. Ovi subjekti ne samo da pružaju visokokvalitetne usluge, već također igraju važnu ulogu u promoviranju Bosne i Hercegovine kao turističke destinacije na globalnom tržištu.

Hotel Termag smješten na Jahorini jedan je od najprestižnijih hotela u Bosni i Hercegovini. Hotel nudi luksuzan smještaj, wellness centre, restoran i različite aktivnosti, uključujući skijanje i planinarenje. Termag je ključan za privlačenje međunarodnih turista koji posjećuju Jahorinu, jednu od najpopularnijih zimskih destinacija u zemlji.

Ovaj hotel kontinuirano ulaže u modernizaciju i proširenje svojih usluga, čime pridonosi rastu zimskog turizma u Bosni i Hercegovini. Također, Hotel Termag igra važnu ulogu u organizaciji međunarodnih skijaških natjecanja i sportskih događaja, što dodatno povećava vidljivost zemlje kao zimskog turističkog odredišta.

Hotel Mepas, smješten u srcu Mostara, predstavlja vodeći hotelski objekt u Hercegovini. Hotel nudi luksuzan smještaj, kongresne dvorane, restorane i wellness centar, a često ga posjećuju poslovni ljudi, diplomati i turisti. Njegova blizina povijesnim znamenitostima Mostara, poput Starog mosta, čini ga idealnim mjestom za smještaj turista koji žele istražiti kulturno naslijeđe Hercegovine.

Hotel Mepas također ima važnu ulogu u razvoju poslovnog turizma u Hercegovini, organizirajući konferencije, seminare i poslovne događaje, čime privlači goste iz cijele regije.

Restoranski lanac Taj Mahal jedan je od najpoznatijih brendova u ugostiteljstvu u Bosni i Hercegovini. S restoranima u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci, Taj Mahal nudi jedinstvenu fuziju bosanske i orijentalne kuhinje, privlačeći lokalne i međunarodne goste. Ovaj lanac postao je prepoznatljiv po visokoj kvaliteti hrane, vrhunskoj usluzi i autentičnoj atmosferi koja dočarava bogatu povijest Bosne i Hercegovine.

Osim što promiče tradicionalnu kuhinju, Taj Mahal je uspio stvoriti brend koji je sinonim za luksuzno gastronomsko iskustvo, čime je značajno doprinio podizanju standarda ugostiteljstva u zemlji.

Zadnje državne poslovne statistike o nastavku rasta

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u drugom kvartalu 2024. godine u odnosu na prvi kvartal 2024, ostvaren je rast prometa u područjima djelatnosti pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane u iznosu od 6,6 posto.

Rast indeksa prometa u drugom kvartalu 2024. godine ostvaren u područjima djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane iznosi čak 89,3 posto u odnosu na baznu (2021.) godinu.

No taj rast ne prati rast plaća u spomenutom sektoru, što će stvoriti dodatne probleme u vezi pronalaska ionako nedovoljne radne snage. Naime prema zadnjim podacima Agencije za statistiku BiH iz 2024. godine, najmanje prosječne neto plaće u 2023. godini imali su upravo radnici u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – 852 KM. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u BiH za prosinac 2023. iznosila je 2.004 KM, što pokazuje nominalan pad za 0,4 posto, a realno je manja za 0,2 posto u odnosu na studeni te godine.

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane čine jedan od najvažnijih sektora gospodarstva Bosne i Hercegovine. Ovaj sektor ne samo da potiče gospodarski rast kroz izravne prihode od turizma i ugostiteljstva, već također stvara mogućnosti za zapošljavanje, razvoj lokalnih zajednica i poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima. Unatoč brojnim izazovima, uključujući odljev radne snage, slabu infrastrukturu i sivi rad, Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal za daljnji razvoj smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta.

Povećana ulaganja u infrastrukturu, stručnu edukaciju i promociju zemlje na međunarodnom tržištu mogu dodatno unaprijediti sektor turizma. Razvoj specijaliziranih oblika turizma, poput eko-turizma, wellness turizma i kulturnog turizma, može stvoriti održive modele rasta i unaprijediti imidž Bosne i Hercegovine kao atraktivne destinacije. Ključni poslovni subjekti, poput hotela Termag i Mepas te lanca restorana Taj Mahal, igraju vodeću ulogu u podizanju standarda ugostiteljstva i promociji zemlje, čime daju primjer i otvaraju vrata novim investicijama i mogućnostima za dodatni rast i razvoj.

S obzirom na prirodne ljepote, kulturno nasljeđe i gastronomsku raznolikost, Bosna i Hercegovina ima sve preduvjete da se pozicionira kao važan igrač na međunarodnoj turističkoj sceni. No dugoročni uspjeh ovog sektora ovisit će o sposobnosti zemlje da odgovori na suvremene izazove i iskoristi prilike za daljnji razvoj, uz aktivno uključivanje lokalnih zajednica i privatnog sektora.